U blizini mađarske granice s Hrvatskom i Srbijom most preko Dunava, vrijedan 747 milijuna eura, gradi tvrtka u vlasništvu Lászla Szíjja, poslovnog partnera najstarijeg prijatelja premijera Viktora Orbána.

Szíjj, čije su luksuzne jahte ugostile visoke dužnosnike vlade, posjeduje tvrtke koje su od 2010. godine, otkako je Orbán izabran, dobile niz ugovora vrijednih 7,9 milijardi eura, a u pet godina prije njegova dolaska na vlast tvrtka Duna Aszfalt dobila je tek 247 milijuna eura na natječajima.

On je jedan od 13 ljudi bliskih administraciji, čije su tvrtke nakon Orbánova izbora počele osvajati velik udio u mađarskim javnim ugovorima, pokazuje analiza Financial Timesa temeljena na gotovo 350.000 ugovora o javnoj nabavi.

Orbánov model – koji premijer naziva Sustav nacionalne suradnje (NER) – prema njegovim riječima povezuje snagu države i privatnog sektora. Protivnici ga, međutim, nazivaju kronizmom, tvrdeći da se novac poreznih obveznika koristi za bogaćenje njegovih suradnika, a oni zauzvrat podupiru premijerove kampanje.

Analiza Financial Timesa pokazuje da je 14 posto svih sredstava dodijeljenih kroz državne natječaje pod Orbánom otišlo na 42 tvrtke u vlasništvu tih 13 suradnika, a između 2005. i 2010. godine dobili su tek jedan posto.

Ukupno su od 2010. do kraja 2025. godine zaradili više od 28 milijardi eura na državnim natječajima, samostalno ili u konzorcijima – u prosjeku 1,8 milijardi eura godišnje – a u pet godina prije Orbánova dolaska na vlast zajedno su osvajali tek trećinu tog iznosa, oko 608 milijuna eura godišnje.

Prosječnih 1,8 milijardi eura čak je 15 puta više od 121 milijuna eura godišnje, koliko su ostvarivali prije 2010. godine. Također su imali znatno veću vjerojatnost dobivanja ugovora na natječajima na koje se nije javila nijedna druga tvrtka. 'Orbánov sustav je kleptokracija', rekao je István János Tóth, ekonomist i direktor Centra za istraživanje korupcije u Budimpešti, nakon analize tog sustava za Europsku komisiju. 'Elita izvlači javni novac, koristeći slabosti vladavine prava', istaknuo je.

Ključna figura

Ključna figura sustava je Lőrinc Mészáros, Orbánov prijatelj iz djetinjstva, koji se iz anonimnosti uzdigao do najbogatijeg čovjeka u Mađarskoj, dijelom zahvaljujući velikim državnim građevinskim ugovorima, a popis glavnih korisnika koje je identificirao Financial Times prepun je njegovih poslovnih suradnika.

Szíjj je osnovao Dunu 1990-ih i postupno je razvio u srednje veliku grupu. No izniman uspjeh ostvarila je u 2010-ima, kada su on i Mészáros počeli zajednički sudjelovati na javnim natječajima, a potom surađivati i s drugim članovima te skupine od 13 ljudi.

Mreža je nekoć uključivala i Orbánova bivšeg kolegu s fakulteta Lajosa Simicsku, no nakon razlaza s njim 2015. godine njegovo se poslovno carstvo raspalo, a imovinu su preuzeli Mészáros i drugi. Među istaknutim članovima su i Orbánov zet István Tiborcz, dugogodišnji partner u planinarenju István Garancsi te Gyula Balásy, vlasnik oglašivačkog carstva koje radi za vladu.

Te osobe uključene su u analizu Financial Timesa, a ona koristi metodologiju razvijenu u Tóthovu radu za Europsku komisiju i identificira osobe udaljene najviše 'jedan korak' od Orbána. Analiza se temelji na podacima mađarske vlade i Tóthovim istraživanjima.

Podaci o javnoj nabavi u Mađarskoj često su pokazivali 'dodjele novim ili neaktivnim tvrtkama' te 'blisku povezanost između korisnika i nositelja javnih dužnosti', rekao je Farley Mesko, direktor tvrtke za analizu rizika Sayari.

Orbán odbacuje optužbe

Mađarski premijer kontinuirano odbacuje optužbe za korupciju, što je ključno političko pitanje uoči izbora sljedećeg mjeseca. Oporba, koja ga optužuje za pogodovanja, u nekim anketama ima dvoznamenkastu prednost, čime ozbiljno ugrožava njegovu 16-godišnju vladavinu.

Njegov protukandidat Péter Magyar osobno ga je povezao s tim optužbama, nazvavši ga na skupu prošlog tjedna 'prestravljenim carem Hatvanpuszte', aludirajući na bivše habsburško imanje u vlasništvu Orbánova oca.

Duna Aszfalt odbacuje optužbe o političkom pogodovanju i tvrdi da je njezin rast rezultat iskustva i kvalitete rada. Navodi da je Szíjjov uspon započeo mnogo prije Orbánova dolaska na vlast te da je tvrtka često pobjeđivala na natječajima protiv međunarodne konkurencije. 'Duna Group je sve poslove završila na vrijeme', rekao je glasnogovornik tvrtke, dodajući: 'Stečeno povjerenje omogućilo nam je prijavu na veći broj projekata. Rast prihoda odražava taj organski razvoj.'

Glasnogovornik vlade nije odgovorio na upite, kao ni Mészáros, Garancsi, Balásy i Simicska.

Svi odbacuju tvrdnje

Neke su tvrtke zabilježile nagli rast javnih ugovora nakon što su ih preuzeli članovi sustava. Primjerice, prije nego što su Mészáros i njegova obitelj 2017. godine kupili građevinsku tvrtku Euro General, ona je dobila ugovore vrijedne tek 36 milijuna eura. Od tada je, samostalno ili u konzorcijima, osvojila 175 milijuna eura. Tvrtka nije odgovorila na upit za komentar.

Tiborcz, 39-godišnji Orbánov zet, postao je jedan od najbogatijih mađarskih poduzetnika, dijelom zahvaljujući poslovima s državom i financiranju iz banaka u vlasništvu države ili suradnika premijera.

On odbacuje tvrdnje da je njegov uspon povezan s obiteljskim vezama te je za Financial Times izjavio da se od 2015. godine ne bavi javnom nabavom, nakon što je EU-ovo tijelo za borbu protiv prijevara pokrenulo istragu protiv njegove tvrtke Elios. Godine 2017. zaključeno je da je ona prekršila pravila EU-a o javnoj nabavi te je naložen povrat 43 milijuna eura, iako domaće vlasti nisu utvrdile nepravilnosti.

'Morao sam naučiti da ne mogu biti uključen u sve', rekao je. 'Od slučaja Elios pažljivo pazim – i dalje pazim – da tvrtke pod mojom izravnom kontrolom ne sudjeluju u natječajima za javnu nabavu', rekao je Tiborcz.

To je pitanje postalo jedno od ključnih u odnosima s Unijom, a ona je 2022. počela zamrzavati oko 27 milijardi eura namijenjenih Mađarskoj zbog zabrinutosti oko korupcije i nepravilnosti u natječajima. Oko 18 milijardi eura i dalje je blokirano.

Istraživanje koje je za Komisiju proveo Tóthov institut pokazalo je da politički povezane tvrtke imaju 2,5 do 3,3 puta veću vjerojatnost dobivanja državnih ugovora. 'Izravne ili neizravne političke veze' s Orbánovom strankom Fidesz pokazale su se 'ključnim faktorom za povećanje uspješnosti u postupcima natječaja', navodi se u izvješću.

Analiza Financial Timesa pokazuje i da su tvrtke tih 13 suradnika od 2010. godine dobile oko 12 milijardi eura ugovora financiranih iz fondova EU-a, uključujući 700 milijuna eura dodijeljenih i nakon početka zamrzavanja sredstava. U pet godina prije Orbánova dolaska na vlast dobile su tek 379 milijuna eura.

Natječaji s jednim ponuditeljem

'Znakovito je to da brojke i dalje rastu unatoč zamrzavanju sredstava', rekao je Daniel Freund, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, dodajući: 'I dalje pronalaze načine da dođu do novca.'

Bruxelles se osobito usredotočio na natječaje s jednim ponuditeljem. Ta se praksa među politički povezanim tvrtkama pogoršala nakon 2023. godine, unatoč obećanjima Mađarske da će je smanjiti. Između 2010. i 2023. takve su tvrtke dobivale 45 posto ugovora bez konkurencije, a u razdoblju 2024.–2025. taj je udio porastao na 69 posto. Prosjek za sve tvrtke ostao je oko 29 posto.

'Jedno moguće tumačenje jest da vlada svojevrsna panika i ubrzano trošenje javnog novca uoči mogućeg gubitka izbora', rekao je Tóth. Neki stručnjaci za javnu nabavu u Uniji upozoravaju da je teško dokazati korupciju jer su natječaji formalno u skladu s pravilima, a kriteriji se mogu zakonito oblikovati tako da odgovaraju određenim ponuđačima.

Ipak, analiza pokazuje da tvrtke povezane s Orbánom imaju oko trećinu veće šanse za dobivanje natječaja bez konkurencije, čak i uzimajući u obzir razlike među sektorima.

Primjerice, Mészárosov Euro General bio je suizvođač u projektu izgradnje vodenog parka vrijednog 55 milijuna eura 2020., a godinu ranije druga njegova tvrtka sudjelovala je u projektu plinske infrastrukture vrijednom 49 milijuna eura. 'Teško je govoriti o korupciji u kaznenopravnom smislu, ali statistika ukazuje na ozbiljna odstupanja u tržišnom natjecanju', rekao je stručnjak OLAF-a koji nije bio ovlašten javno istupati.

'U građevinskom sektoru pojedine tvrtke izrazito dominiraju, što nije logično jer ne zahtijeva posebno lokalno znanje. Tržište bi trebalo biti otvorenije konkurenciji iz drugih dijelova EU-a', dodao je. Duna svoj uspjeh objašnjava tajmingom: etablirana i prije dolaska Orbána na vlast, zadržala je resurse tijekom krize 2008. i profitirala od procvata infrastrukturnih projekata financiranih iz fondova EU-a nakon 2010. godine.

'Podnijeli smo mnogo neuspješnih ponuda prije nego što smo došli do ove razine', navodi se u priopćenju i dodaje: 'Pristup projektima koje financira EU postao je značajan tek nakon 2010. godine. Prije toga autoceste su gradile velike multinacionalne kompanije.'

Dužnosnik Europske komisije poručio je da 'Komisija nastavlja pratiti situaciju u svim državama članicama, uključujući Mađarsku, te je spremna iskoristiti sve alate koji su joj na raspolaganju'.