MILIJARDE EURA

Tko izvlači najviše novca iz EU fondova?

  • Autor: P.S.
  • Zadnja izmjena 23.04.2013 07:10
  • Objavljeno 23.04.2013 u 07:10
Euri europski fondovi

Euri europski fondovi

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock/Getty images (Thinkstock/Getty images)

Zemlje s lošijom javnom administracijom izvlače manje sredstava iz Kohezijskih fondova EU-a, što znači da neke od najsiromašnijih regija dobivaju najmanje raspoloživog novca, objavila je Europska komisija u svom izvješću, piše EUobserver

'Rezultati su ponekad slučajni, a države članice moraju ubrzati napore kako bi iskoristile EU sredstva', kazao je Johannes Hahn, povjerenik za regionalne politike EU-a.

U izvješću Europske unije o korištenju regionalnih fondova, Rumunjska je druga najsiromašnija zemlja EU-a i kao takva ima najnižu stopu apsorpcije: samo 14 posto od 20 milijardi eura dodijeljenih zemlji do kraja ove godine isplaćeno je u siječnju 2013.

Bugarska, najsiromašnija članica EU bloka, apsorbirala je oko 28 posto sredstava do siječnja.

Na drugom kraju bila je Irska, kojoj je već isplaćeno 60 posto sredstava, a nakon nje slijede Švedska i Portugal. Irska i Portugal su mogli tražiti više novca u prvim godinama gospodarske krize, što je bio dio dogovora o njihovom spašavanju, piše EUobserver.

Strukturni fondovi vrijedni 347 milijardi eura - usmjereni na pomaganje regijama, gradovima i malim poduzetnicima kako bi imali internetske veze, čistu vodu ili bolje ceste - najbolje funkcioniraju u zemljama koje su imućne, a ne nagrižene korupcijom, kaže izvješće koje je prošle godine objavio Bruegel, ekonomski think tank sa sjedištem u Bruxellesu.

'Jasno je da postoji veza između administrativnih kapaciteta i dobre i učinkovite uporabe sredstava', kazala je Hahnova glasnogovornica.

Bugarska i Rumunjska su tijekom proteklih godina imale loše rezultate na ljestvici percepcije korupcije koju provodi Transparency International.

Bianca Toma
, stručnjakinja iz Centra za europsku politiku sa sjedištem u Bukureštu, kazala je kako je loše iskorištavanje sredstava od strane njene zemlje 'nažalost povezano s niskim administrativnim kapacitetima i sporim napretkom u reformama'.

Rekla je također kako je Rumunjska pala iza drugih zemalja, jer su prošle godine gotovo sve isplate bile zamrznute nakon revizije Europske komisije koja je pronašla slučajeve sukoba interesa i potvrdila sumnje u prijevaru u mnogim projektima.

'Gotovo šest mjeseci Rumunjska nije dobila ni eura od Bruxellesa, tisuće korisnika projekata EU-a su blokirane, a neke od tvrtki koje su uključene u projekte su gotovo bankrotirale', rekla je Toma.

U travnju su izvršene neke isplate, ali neke, poput programa financiranja transporta, još uvijek su zamrznute nakon što je lokalni biznismen (koji je sada u zatvoru) pronevjerio šest milijardi eura. Naime, njegova je tvrtka trebala graditi autocestu, ali umjesto toga dio je novca iskorišten za kupnju aviona.

Ovo izvješće Komisije bilo je prvo koje je trebalo procijeniti u kojoj mjeri je korištenje tih fondova pomoglo stvaranju novih radnih mjesta i ostvarenju klimatskih ciljeva EU-a. No podaci se temelje na samoprocjeni, tako što su vlade same izvještavale o tome koliko su ciljeva postigle, piše EUobserver.

Više ispitivanja o korištenju tih sredstava bilo je ključna točka spora u proračunskim pregovorima 2014-2020. Države poput Njemačke, Britanije i nordijskih zemalja zahtijevale su bolje - i manje korištenje, dok su zemlje na istoku i jugu željele da im i dalje bude omogućeno kao i dosad. Dogovor još treba odobriti Europski parlament.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!