“Ne možemo svima udovoljiti, ali se nadamo da će u prijedlogu svatko pronaći nešto za sebe”, rekao je Byrne u raspravi u Europskom parlamentu o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028.-2034.

Byrne je najavio da će irsko predsjedništvo u subotu predstaviti novi prijedlog višegodišnjeg proračuna s konkretnim brojkama, što će biti podloga za raspravu na samitu čelnika EU-a sljedeći tjedan u Bruxellesu.

Irski prijedlog tzv. “pregovaračke kutije” novi je pokušaj približavanja stajališta država članica, koje su po pitanju proračuna podimljene u dva tabora. Prethodno, ciparsko predsjedništvo u lipnju je predložilo blago smanjenje ukupnog iznosa u odnosu na prijedlog Komisije, što je naišlo na oštre kritike bogatijih članica koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju natrag, dok je siromašnijim članicama bio puno prihvatljiviji.

Europska komisija je u srpnju prošle godine predložila novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun prema prijedlogu Komisije iznosi 1.816 bilijuna eura.

Iznos od dva bilijuna eura čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, što je vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO.

"Štedljivi" za rezove

Tzv. “klub štedljivih” koje predvodi Njemačka, traže rezove od nekoliko stotina milijardi eura u usporedbi s prijedlogom Komisije, smanjenje sredstava za poljoprivrednu i kohezijsku politiku, dok s druge strane "prijatelji kohezije" traže veći proračun, bez žrtvovanja poljoprivrede i regionalnog razvoja.

Povjerenik za proračun Piotr Serafin rekao je da se u Vijeću EU-a koriste brojni “računovodstveni trikovi” kako bi se pokazalo da je Komisija predložila golemo povećanje proračuna EU-a.

“To jednostavno nije točno. Ono što smo predložili jest povećanje, ali umjereno. Predložili smo povećanje proračuna na 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), dok sadašnji VFO iznosila 1,13 post BND-a. Tu zasigurno nije riječ o povećanju od 60 posto, a upravo to čujemo”, rekao je Serafin.

Skupina neto uplatiteljica, Njemačka, Nizozemska, Danska, Austrija, Finska i Švedska, često ističu da je Komisija predložila novi proračun za 60 posto veći od sadašnjeg. Do toga postotka dolaze uspoređivanjem nominalnih iznosa ne uzimajući u obzir inflaciju i rast bruto nacionalnog dohotka.

Sadašnji VFO za razdoblje 2021.-2027. iznosi 1,07 bilijuna eura po cijenama iz 2018. godine, a novi prijedlog u tekućima cijenama doseže iznos oko 1,8 bilijuna, što u nominalnom iznosu predstavlja skok veći od 60 posto. Također koriste i brojku od dva bilijuna eura kao iznos europskog proračuna, iako on uključuje i sredstva za otplatu dugova kojim su financirani oporavak i otpornost od pandemije.

Ministar Byrne je rekao da bi novi vlastiti prihodi europskog proračuna, to jest europski porezi koji bi izravno punili proračun trebali imati veliku ulogu u postizanju kompromisa. Istaknuo je da je za paket o novim vlastitim prihodima potrebno ispuniti tri uvjeta: da se oko njega slože sve članice, da mora osigurati dovoljan priljev novih sredstava i da mora biti provediv do 2028. godine.

Povjerenik Serafin je kritizirao pojedine države članice koje promatraju proračun EU-a “onako kako računovođe gledaju na bilance: koliko ulažem, a koliko dobivam natrag?”

Istaknuo je da je to pogrešan pristup, da se proračun EU-a ne može svesti na jednostavnu logiku pukog zbrajanja.

“Naš proračun bavi se zajedničkim izazovima – izazovima koje pojedina država članica ne može riješiti sama; čak i kad bi svaka država članica pokušala samostalno odgovoriti na te izazove, trošak bi vrlo vjerojatno bio znatno veći”, rekao je Serafin.

Europski parlament za povećanje proračuna

S druge strane, Europski parlament čija je suglasnost potrebna za donošenje odluke o proračunu, predlaže povećanje sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2028.-2034. za 10 posto u odnosu na prijedlog Europske komisije.

Europski parlament traži da se cijeli iznos od dva bilijuna eura namijeni za proračunske programe, a da se otplata duga financira s novim vlastitim proračunskim prihodima, što znači novim porezima na razini EU-a koji bi izravno išli u europski proračun.

Suizvjestitelji Europskog parlamenta za VFO Sigfried Muresan (EPP) i Carla Tavares (S&D) upozoravaju da bi svako smanjenje proračuna ispod razine koju je predložila Komisija oslabilo Europu.

“To bi značilo da ne možemo pružiti dostatnu potporu poljoprivrednicima, ne bismo mogli dovoljno poduprijeti lokalne zajednice, ne bismo mogli ulagati u našu sigurnost i obranu, u istraživanje i inovacije niti poboljšati našu konkurentnost”, rekao je Muresan, ističući da Parlament neće prihvatiti “proračun koji bi oslabio Europu”.

Muresan je spomenuo i bivšeg britanskog premijera Davida Camerona, koji je tvrdio da europski proračun ne bi smio biti veći od 1 posto BND-a. “Znamo kako je to završilo, Završilo je brexitom i mi bismo trebali učiti na tuđim pogreškama i ne bismo ih smjeli ponavljati”. Dodao je da su nacionalni proračuni u posljednjih sedam godina rasli za 68 posto u apsolutnim iznosima, što nije slučaj s europskim proračunom.

Carla Tavares kaže da u pregovorima o proračunu nije riječ o izboru između “skupe i jeftine Europe”. “Izbor je između nedovoljno financirane Europe, koja posrće iz krize u krizu, i primjereno financirane Europe koja može predvidjeti izazove, ulagati u ljude i poduzeća te oblikovati vlastitu budućnost. Višegodišnji financijski okvir naš je najsnažniji politički alat i važan je kako bismo se mogli suočiti sa zajedničkim izazovima. Smanjenje proračuna nije rješenje. Ne možemo postići više s manje sredstava”, rekla je Tavares.

Na posljedice rezanja višegodišnjeg proračuna upozorava i hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler, koordinator za proračun europskih pučana i izvjestitelj za Nacionalne i regionalne partnerske planove koji obuhvaća ulaganja članica od poljoprivrede do obrane i upravljanja migracijama, tzv. megafond od 865 milijardi eura, koji će odrediti način korištenja gotovo polovice dugoročnog europskog proračuna.

„Prijedlozi o drastičnom smanjenju europskog proračuna u trenutku kada od Europe očekujemo više u sigurnosti i konkurentnosti značilo bi odustajanje od zajedničkih europskih ambicija", ocijenio je Ressler u izjavi za Hinu.

"U sve nemilosrdnijem svijetu, Europa može biti relevantna jedino ako sačuva demokršćansko načelo solidarnosti na kojem je utemeljena i nadiđe uske nacionalne sebičnosti. Odgovor zato ne može biti slabljenje zajedničkih politika i povratak nacionalnim rješenjima, nego snažnija kohezija, jedinstveno tržište i zajednička ulaganja koja Europi daju snagu da djeluje tamo gdje države pojedinačno ne mogu“, smatra HDZ-ov eurozastupnik.

Ressler se u raspravi založio za nastavak ulaganja u snažnu poljoprivrednu i kohezijsku politiku te upozorio da je, ako EU želi ostati relevantan akter, potrebno ulagati i u sigurnost Unije i poticati njenu industriju.