Dogovor koji su suzakonodavci postigli u utorak kasno navečer za kratkoročne ugovore zaključene prije 17. lipnja 2025. predviđa zabranu uvoza ruskog ukapljenog plina od 25. travnja 2026. i od 17. lipnja 2026. za plin koji se dostavlja plinovodom.

Za dugoročne ugovore o uvozu ukapljenog plina zabrana stupa na snagu 1. siječnja 2027. kako je i predviđeno u 19. paketu sankcija protiv Rusije.

Što se tiče dugoročnih ugovora za uvoz ruskog plina putem cjevovoda, zabrana stupa na snagu 30. rujna 2027. pod uvjetom da su skladišta plina napunjena u dovoljnoj mjeri, a najkasnije od 1. studenog 2027.

'Korak u pravom smjeru'

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, čelnici EU-a dogovorili su se na samitu u Versaillesu u ožujku 2022. o postupnom ukidanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima što je moguće prije.

Slijedom toga, uvoz plina i nafte iz Rusije u EU značajno se smanjio posljednjih godina. Međutim, dok je uvoz nafte pao ispod 3 posto u 2025. zahvaljujući trenutačnom režimu sankcija, ruski plin i dalje čini procijenjenih 13 posto uvoza EU-a u 2025., vrijednog preko 15 milijardi eura godišnje.

“Ovo je velika pobjeda za nas i cijelu Europu. Moramo okončati ovisnost EU-a o ruskom plinu, a trajna zabrana uvoza veliki je korak u pravom smjeru”, izjavio je danski ministar za energiju Lars Aagaard, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.

Zabrana umjesto sankcija se može donijeti većinom

Politički dogovor o uredbi moraju još potvrditi obje zakonodavne institucije Vijeće EU-a i Europski parlament, što se smatra formalnošću.

Europska komisija je predložila uredbu o zabrani uvoza ruskog plina umjesto sankcija, jer se uredba može donijeti kvalificiranom većinom dok je za sankcije potrebna suglasnost svih država članica. Na taj način se zaobišao mogući veto Mađarske ili Slovačke.

 Komisija bi u narednih nekoliko mjeseci trebala predložiti zabranu uvoza ruske nafte u Mađarsku i Slovačku do kraja 2027. godine.