Naime, u Vrgorcu, rodnom gradu Tina Ujevića, na dvjema kulama stoji ploča s natpisom 'U ovoj kuli se rodio Tin Ujević'.
Na fratarskoj kuli u Splitskoj ulici i na Dizadarevića kuli u ulici Tina Ujevića.  Jedna od druge udaljene su svega tristo metara, a točno na pola puta između dviju kula postavljen je brončani spomenik Tina, rad akademskog kipara Kažimira Hraste.

Godine 1957, postavljena je spomen ploča na Dizdarevića kulu koja se službeno smatra Tinovom rodnom kulom. Tadašnje vlasti otkupile su kulu od privatnika i obnovili je i otad služi kako svojevrsno kulturno središte.  Nova vlast također je nastavila voditi brigu o kuli; u nju je smjestila zavičajni muzej, uredila galerijske prostore na dva kata gdje se priređuju izložbe i književne večeri, i od 1993. nagrada Društva književnika se dodjeljuje upravo u toj kuli.

Ispred kule svake godine održava se sedmodnevna kulturno-književna manifestacija S Tinom u Vrgorcu, koja okuplja pjesnike i umjetnike iz Hrvatske i svijeta. No 1998, tadašnji župnik fra Ivan Jukić obnovio je fratarsku, (Cukarinovića) kulu i na nju stavio spomen ploču s natpisom 'Rodna kula pjesnika Tina Ujevića'.

U dijelovima autobiografije, a i na temelju nekih svjedočanstava postoje argumenti i za jednu i za drugu kulu, no nikada se do kraja nije razjasnilo koja je prava. Baka Manda koja je kao dijete nosila mlijeko Tinovu ocu, mjesnom učitelju, smatrala se je najboljim poznavateljem kula i Tinove obitelji, umrla je prije nekoliko godina pa više nema nitko od živućih svjedoka.

Većina mještana tvrdi da se Tin rodio u Kapetanovića kuli, danas oficijelnoj, no Ujević u autobiografiji govori da se 'rodio u turskoj kuli napukloj od groma', a od sedam turskih kula koliko ih ima u Vrgorcu, jedino je Cukarinovićeva ima napukline od groma.

Na osnovi tih fragmenata iz Ujevićeve autobiografije, fra Jukić stao je na stranu onih koji tvrde da je rođen u fratarskoj kuli te je zato i obnovio i uredio kulu. I jedna i druga kula imaju istu građu, iz istog vremena, gotovo iste gabarite, istu unutrašnjost, raspored soba i stepenište i isti pogled na Paklinu - rudnik asfalta, o kojemu piše Ujević.

Jedno vrijeme su se predlagale razne inicijative da se sazove Okrugli stol i znanstvena rasprava na ovu temu, ali do nje nikad nije došlo. Današnja HDZ-ova vlast i župnik daju diplomatske odgovore o ovoj temi i gotovo da ne žele raspravu zbog bilo kakvih mogućih sukoba, a ni jedna strana ne želi skinuti svoju ploču s natpisom.

Turistička zajednica nedavno je postavljala table i znakovlje po gradu i obilježila obje kule; na Kapetanovića kuli stoji tabla Tinova kula, a na Cukarinovića kuli piše Fratarska kula.  Možda je jedino njima, turističkim djelatnicima, dosadilo objašnjavati turistima kako se Tin Ujević rodio u dvjema kulama.