Ugrožena, ali i dalje iznimno moćna najveća mačka na svijetu ponovno širi strah u selima sibirskog Dalekog istoka. Ove je zime regija doživjela najveći broj napada na ljude u posljednjih nekoliko desetljeća, a istodobno je zabilježen porast ubijenih tigrova
Sve je isprva izgledalo gotovo neprimjetno. Tigrovi bi se noću pojavili na rubovima sela i odnosili pse čuvare, a negdje su jurili konje i goveda. No ubrzo je počelo i ono čega su se svi najviše bojali: napadi na ljude.
U siječnju je usred noći nestao čovjek koji je otišao u ribolov na ledu; kasnije se pokazalo da ga je napao i odvukao tigar. Nekoliko tjedana prije toga ubijen je šumar. U ožujku je još jedan muškarac stradao, a veliki predator ga je djelomično pojeo. Za mnoge je to bila najstrašnija zima u sjećanju lokalnih zajednica, piše Guardian.
Amurski ili sibirski tigar desetljećima se smatrao gotovo mitskom životinjom - 'duhom tajge' koji se samo rijetko može vidjeti. Njihova populacija broji tek nekoliko stotina jedinki u ogromnim prostranstvima sibirske šume i na području rusko-kineske granice. Nekada su lutali cijelim Korejskim poluotokom i sjeveroistočnom Kinom, ali njihov se areal dramatično smanjio.
Tigrovi sve češće ulaze u sela
No od 2020. godine situacija se naglo mijenja. Tigar se sve češće spušta prema selima, ulazi u dvorišta i pastirske zone, a strah među stanovništvom raste. Ključni uzrok, prema istraživačima, nalazi se u afričkoj svinjskoj kugi; zaraznoj bolesti gotovo uvijek smrtonosnoj za sve vrste svinja.
Virus se proširio među divljim svinjama, najvažnijom lovinom tigrova, osobito među ženkama s mladuncima. Stručnjaci ovu pojavu opisuju kao ekološku katastrofu koja gura čitave populacije svinja prema izumiranju, uz posljedice koje se prelijevaju i na predatore.
Pretpostavlja se da je virus stigao iz Kine, gdje je od 2018. godine uginulo više milijuna svinja. Istodobno su područja na kojima obitavaju tigrovi pogođena nekontroliranim lovom na jelene i povećanom sječom šuma. Rezultat je 'savršena oluja' koja je predatore potisnula iz njihove prirodne sredine, a u nekim regijama zabilježen je i do deset puta veći broj sukoba njih i ljudi.
Od listopada 2024. do rujna ove godine ubijeno ih je najmanje 17, a njih 27 je uhvaćeno, navodi se u analizi nakon uvida u podatke koji su procurili. Mnoge od uhvaćenih životinja bile su iznimno mršave i dehidrirane, a neke s ozljedama od metaka ili sudara s vozilima.
Tigrovi su gladni
'Tigrovi su gladni. Zato se ovo događa', kaže jedan od stručnjaka za amurske tigrove, a nije imenovan iz sigurnosnih razloga. Ta je tema u Rusiji postala politički osjetljiva, pa dio stručnjaka strahuje otvoreno govoriti. 'Ljudi pokušavaju upozoriti vladu, ali ona ne želi slušati', dodaje.
Podaci o stvarnom broju uginulih divljih svinja ne postoje, no stanovnici redovito nailaze na lešine u šumi. Dr. Matthias Markolf iz zoološkog vrta u Kölnu ističe: 'Svinje uginu u 90 do 100 posto slučajeva. Posljedice su razorne. U nekim područjima jugoistočne Azije već smo vidjeli porast sukoba s tigrovima upravo zbog toga.'
Putin zakomplicirao situaciju
Situaciju dodatno komplicira politika. Vladimir Putin je 2008. godine javno podržao programe zaštite tigrova. Službeno se navodi da ih danas u divljini živi oko 750, što je daleko više nego u 1940-ima, kada su praktički bili na rubu izumiranja. No neovisni istraživači sve češće dovode u pitanje te brojke, smatrajući da je stanje zapravo mnogo lošije.
Centar za amurske tigrove, ključna institucija zadužena za njihovu zaštitu, osnovan je upravo na Putinovu inicijativu. Nadgleda ga ministar pravosuđa Konstantin Čujčenko, koji se nalazi pod zapadnim sankcijama zbog ruske invazije na Ukrajinu, dok je međunarodna veleposlanica za zaštitu tigrova bivša austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl, također bliska Kremlju. Neovisnim istraživačima pristup je sve više ograničen.
vezane vijesti
U nedavnom javnom obraćanju, Sergej Aramilev, direktor centra, odbacio je tvrdnje da je riječ o rastućem problemu: 'Ljudske smrti u napadima amurskih tigrova izuzetno su rijetke. Od 2010. do 2024. godine zabilježeno je 20 napada, s 13 ozlijeđenih i sedam smrtno stradalih. U većini slučajeva ljudi su izazvali sukob.'
Centar nije odgovorio na upite Guardiana.
Problem je nezdrav ekosustav
Unatoč riziku, dio lokalnog stanovništva progovara na društvenim mrežama. U jednom su selu mještani javno prozvali lovce čiji psi uznemiravaju tigrove, a u drugom su najavili bojkot izbora dok ne dobiju bolju zaštitu.
Stručnjaci naglašavaju da se problem ne može riješiti samo uklanjanjem gladnih tigrova iz naselja. 'Ako sačuvamo šumu, sačuvat ćemo i tigra. Afrička svinjska kuga ne bi imala ovakav učinak da je ekosustav zdrav', kaže jedan od konzervatora.
