POGLED IZVANA

The Economist o 'Lignji' i 'Barbiki'

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 16.01.2015 10:20
  • Objavljeno 16.01.2015 u 10:20
  • +4
  • +1

Nakon završenih predsjedničkih izbora preizborni plakati odlaze u povijest

Izvor: Promo fotografije / Autor: Nova TV

'U bitki između Lignje i Barbike pobijedila je Barbika', tim riječima je britanski The Economist počeo tekst o raspletu hrvatskih predsjedničkih izbora i političkoj situaciji u zemlji. U daljnjem tekstu The Economist objašnjava da su Lignja i Barbika nadimci aktualnog predsjednika Ive Josipovića i izazivačice Kolinde Grabar Kitarović koji su odmjerili snage u drugom krugu predsjedničkih izbora na kojima je pobijedila Grabar Kitarović

List navodi da je ona naslijedila duboko podijeljenu zemlju. Pobjeda Grabar Kitarović, koju je potpomogla hrvatska dijaspora, posebno u Hercegovini, smatraju britanski novinari, iznenadila je analitičare javnog mnijenja, čije su ankete predviđale pobjedu Josipovića. U The Economistu također su mišljenja da je ovaj važan test za predstojeće parlamentarne izbore pokazao da su birači siti politike.

Dalje u tekstu objašnjavaju kako je Ivan Vilibor Sinčić, 24-godišnji populist koji se bori protiv banaka, Europske unije, NATO-a i hrvatske političke elite, osvojio 16 posto glasova u prvom krugu izbora. Njegova baza, smatraju u Economistu, srodna je bazi krajnje lijeve Syrize u Grčkoj i pokreta Pet zvijezda u Italiji. Navode i da je Sinčić pozvao birače da u drugom krugu ponište svoje listiće, što je i učinilo više od 60 tisuća birača, dvostruko od razlike s kojom je Grabar Kitarović pobijedila svoga oponenta.

Josipović je, smatraju, izgubio jer socijaldemokratska vlada nije uspjela izvesti zemlju iz krize. Grabar Kitarović je, navode, obećala da će se uhvatiti u koštac s posrnulom ekonomijom iako kao predsjednica nema velike ovlasti u tom području.

The Economist je i premijera Milanovića nazvao neodgojenim zbog izjave koju je dao nakon što je Josipović izgubio izbore, nazvavši konkurenciju 'kriminalnom skupinom', a sebe i svoju vladu jedinom branom njihovom povratku na vlast. Njegova bijesna retorika ogleda se u Tomislavu Karamarku koji pak ljevicu optužuje za jugonostalgiju. Karamarko je vjerojatni budući hrvatski premijer, objašnjavaju, ali se čini da ne želi izbore prije prosinca ove godine. Neki smatraju, piše The Economist, da je to zato što HDZ nema plan kako izliječiti bolesnu ekonomiju.

Will Bartlett iz London School of Economics izjavio je za The Economist da je malo manevarskog prostora za odgovorene u Hrvatskoj. Velika devalvacija kune ne dolazi u obzir, smatra Bartlett, jer mnoge tvrtke i kućanstva imaju kredite u stranoj valuti. Također, nastavio je, domaća ekonomija je i u rukama Europske komisije koja nadzire provođenje postupka prekomjernog deficita. A dotakao se i obrazovnog sustava koji, po njegovom mišljenju, vrišti za reformom proizvodeći diplomante koji se potom ne mogu zaposliti. Slabi su bili pokušaji i da se smanji natečena i sklerotična javna uprava, smatra. Pretpostavlja se da će Milanovićizgubiti izbore u prosincu, navode.

Ali Dejan Jović, politolog koji je radio u Uredu predsjednika Josipovića, kaže da ako socijaldemokrati dobro upakiraju svoje skromne uspjehe i ako razdoblje kohabitacije s Grabar Kitarović prođe glatko, Hrvati bi mogli odlučiti da ne žele velike promjene. Mnoge birače bi mogao odbiti Karamarkov povratak na nacionalizam iz devedesetih godina prošlog stoljeća pa bi se mogla dogoditi i situacija da nitko ne bude u mogućnosti sastaviti vladu nakon idućih izbora ili pak široka koalicija stranaka. S obzirom na groznu ekonomsku situaciju, pravo je čudo kako se Hrvati drže zajedno i u sadašnjoj mjeri, zaključili su na kraju u The Economistu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!