Budući da paleopatologija obuhvaća širok raspon znanstvenih disciplina (biološka antropologija, povijest znanosti, arheologija, medicina, molekularna biologija, genetika i sl.), sudionici skupa pokušat će rekonstruirati utjecaj bolesti, ali i drugih patoloških stanja na opće zdravlje i način života drevnih ljudi u njihovu biološkom i kulturnom kontekstu.

Naglasak će se staviti na važnost proučavanja bolesti u arheološkim populacijama te kako se ta saznanja mogu upotrijebiti u današnjem svijetu, što je iznimno aktualna tema, posebice u svjetlu nedavne izbjegličke krize, kao i jačanja antivakcinalnog pokreta, što je rezultiralo ponovnom pojavom bolesti za koje se donedavno smatralo da su iskorijenjene.

Sudionici skupa će raspravljati o tome kako paleopatologija kao integralan dio antropologije može pomoći u razotkrivanju i prevenciji bolesti u 21. stoljeću na temelju iskustava iz davne prošlosti. Između ostalih, glavne teme kongresa su: parazitske infekcije i zarazne bolesti u prošlosti, paleoradiologija i proučavanje mumija te upotreba biomolekularnih metoda (analiza drevne DNK) u otkrivanju bolesti u arheološkim populacijama.

Sudionici skupa dolaze iz 29 zemalja širom svijeta, a znanstveni program organiziran je kroz 80 usmenih predavanja, 74 poster-prezentacije, radionicu i tri plenarna predavanja. Predavači na ovom znanstvenom skupu dolaze iz nekih od najjačih svjetskih znanstvenih centara kao što su sveučilišta u Oxfordu, Cambridgeu, Tel Avivu, Zürichu i Padovi, Arizona State, Notre Dame, Sapienza iz Rima, Institut Max Planck i drugi.

>>> Započeo jubilarni 20. Kongres Europskog antropološkog društva

Među sudionicima svakako se ističu Frank Rühli s Instituta za evolucijsku medicinu Sveučilišta u Zürichu, vodeći svjetski autoritet na području paleoradiologije i proučavanja mumificiranih ostataka, potom Kirsten Bos, voditeljica grupe za molekularnu paleopatologiju na Institutu za znanost ljudske povijesti Max Planck, zatim Fred Smith sa Sveučilišta Illionis State, jedan od vodećih znanstvenika na području proučavanja neandertalaca i evolucije anatomski modernih ljudi, Piers Mitchell sa Sveučilišta u Cambridgeu, stručnjak na području paleoparazitologije, te Jane Buikstra, jedna od vodećih paleopatologinja današnjice sa Sveučilišta Arizona State.

Glavni organizator skupa je Institut za antropologiju u suradnji s Paleopathology Association, Znanstvenim vijećem za antropologijska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te udrugom Gea Croatica.

Osim značenja za razvoj hrvatskog turizma i gospodarstva, kongres će poslužiti kao platforma za formiranje nekoliko novih međunarodnih projektnih konzorcija u kojima će Institut za antropologiju sudjelovati u bližoj budućnosti (FP7, HORIZON 2020, NSF) u područjima paleopatologije, analize drevne DNK, paleoantropologije, arheologije, rekonstrukcije prehrane kroz analizu stabilnih izotopa, promocije znanosti i sl., što će rezultirati budućim projektnim prijavama s ciljem povlačenja sredstava prvenstveno iz fondova EU-a, a posljedično i jačom integracijom hrvatskih stručnjaka u vrhunsku europsku i svjetsku znanost.

Paleopatologija je znanstvena grana koja proučava ljudske biološke ostatke (kosti, zube, genetičke uzorke) arheoloških populacija kako bi odgovorila na mnoga pitanja o zdravlju, nasilju te drugim biološkim i socijalnim odlikama i pojavama. Iz tog razloga u paleopatološkim istraživanjima naglašen je inter- i multidisciplinarni pristup koji se ponajviše ogleda u kombinaciji društveno-humanističkih s prirodno-medicinskim znanostima i metodama.

Paleopathology Association (PPA) osnovali su 1973. godine znanstvenici iz Kanade i SAD-a, a danas predstavlja globalnu znanstvenu zajednicu koju čine brojni stručnjaci i znanstvenici iz različitih područja znanosti.