Jedan od glavnih zahtjeva referendumske inicijative Željke Markić za promjenom izbornog sustava, koja je ovih dana pala na Ustavnom sudu zbog nedovoljnog broja prikupljenih potpisa, bio je taj da se zabrane predizborne koalicije.

Najjače stranke HDZ i SDP gotovo da su posve ovisne o sklapanju takvih koalicije, za koje mnogi smatraju da su prevara birača. SDP i HDZ izričito se protive zabrani predizbornog koaliranja. Prema istraživanju raspoloženja javnosti koje je Ipsos Puls proveo u listopadu na uzorku od 969 ispitanika, većina od 43,3 posto sklona je zabrani predizbornih koalicija. Takvu zabranu ne podržava 37,4 posto ispitanih, a čak 19,2 posto njih ne zna bi li trebalo zabraniti predizborne koalicije.

No primjetna je značajna podjela unutar skupina onih koji se deklariraju kao birači HDZ-a i SDP-a. Među biračima SDP-a 46 posto ih se protivi zabrani (pred)izbornih koalicija, među biračima HDZ-a taj je postotak malo niži - 44 posto zabranilo bi koalicije. No u obje skupine jednak je broj onih koji traže zabranu predizbornih izbornih koalicija i iznosi po 41 posto. Kad je riječ o regionalnoj podjeli, zabrani predizbornih koalicija najskloniji su građani Zagreba i okolice (52 posto), a čak 54 posto ispitanika s područja Like želi da se dosadašnja praksa predizbornih koalicija nastavi i dalje.

Prema odgovorima koje su najvažnije stranke dale na Alpheusove upitnike o izmjeni izbornog sustava, razvidno je kako je samo SDP zadovoljan postojećim stanjem. Ističu kako postojeći sustav 'funkcionira bez problema, potresa i nestabilnosti' te da ga zbog toga ne treba ni mijenjati.
Korekcije bi se, smatraju na Iblerovom trgu, mogle provesti u pogledu promjene načina glasanja uvođenjem preferencijalnog glasa te prekrajanjem izbornih jedinica tako da se one ujednače s obzirom na broj stanovnika. Izričito se protive zabrani predizbornih koalicija i povećanju broja zastupnika dijaspore. Koalicijski partneri iz HNS-a dijele stav s SDP-ovcima da je potrebna tek mini reforma izbornog sustava.

No partneri iz IDS-a htjeli bi njegovu temeljitu reformu. Traže prelazak na mješoviti izborni sustav u kojem bi se pola zastupnika biralo većinskim sustavom u malim izbornim jedinicama, a druga polovica razmjernim sustavom u jedinicama koje bi pratile granice budućih hrvatskih regija. Takve izborne jedinice ne bi bile jednake po broju mandata i ovisile bi o broju birača u pojedinoj jedinici. IDS bi htio i da se vrati gornji dom parlamenta (inačica nekadašnjeg Županijskog doma) u kojem bi sve regije bile zastupljene jednakim brojem zastupnika. Nisu se izjasnili o zabrani predizbornih koalicija, a ne žele povećanje broja zastupnika dijaspore.

HDZ i ORaH za potpunu reformu izbornog sustava

HDZ, naravno, želi veći broj zastupnika dijaspore, ali i cjelovitu i dubinsku reformu izbornog zakonodavstva. Ne protive se uvođenju preferencijalnog glasanja. I članovi ORaH-a žele potpunu reformu izbornog sustava, a uvjereni su kako su izborne jedinice kritična točka postojećeg sustava. Traže smanjenje broja izbornih jedinica, sukladno novim regionalnim područjima koje bi trebale pratiti administrativno-upravne granice. Trebale bi biti različite veličine, a broj mandata ovisio bi o broju stanovnika. Svoju podršku preferencijalnom glasanju uvjetuju zakonskim osiguranjem ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u Hrvatskom saboru. Protive se zabrani predizbornih koalicija i povećanju broja zastupnika dijaspore.

HDSSB-ovci podržavaju preferencijalno glasanje, smanjili bi broj izbornih jedinica s 10 na pet, a po pitanju povećanja broja zastupnika dijaspore nisu se izjasnili. HSS želi sveobuhvatnu reformu, a htjeli bi da se prag snizi na tri do četiri posto, da se smanji broj izbornih jedinica, da one imaju podjednak broj birača.