Sprema se nova eskalacija na Bliskom istoku. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan najavio je da će krenuti u novu vojnu operaciju protiv Kurda na sjeveru Sirije u trenutku u kojem se u svjetlu rata u Ukrajini i Zapad i Rusija bore za njegovu naklonost
Rat u Siriji, koji je počeo 2011., još uvijek tinja, a turska operacija mogla bi ga rasplamsati.
'Ulazimo u novu fazu naše odluke da stvorimo sigurnu zonu duboku 30 kilometara (u Siriji). Čistimo Tall Rifat i Manbij od terorista', poručio je Erdogan u obraćanju na redovnom tjednom sastanku zastupnika u parlamentu vladajuće Stranke pravde i razvoja u Ankari, javila je Agencija Anadolija (AA).
vezane vijesti
Erdogan tvrdi da Washington i Moskva nisu ispunili obećanja o uspostavi sigurne zone uz južnu tursku granicu pa sada sam mora riješiti taj problem. Novom operacijom nastojat će povezati dva područja pod turskom kontrolom. Cilj je ukloniti sigurnosne prijetnje koje Turcima u regiji predstavljaju kurdski borci, kao i proširiti prostor naseljavanja sirijskih izbjeglica kojima je Ankara pružila utočište. Ankara smatra kurdske postrojbe Jedinica narodne obrane (YPG) terorističkom skupinom kojoj se ne može dopustiti da se učvrsti duž njezine južne granice. Ipak, unatoč trima turskim vojnim intervencijama u sjevernoj Siriji od 2016., YPG još uvijek kontrolira velike dijelove pograničnog područja.
Nova vojna operacija mogla bi Erdoganu donijeti i bodove na domaćem terenu jer se Turska teško nosi s tekućom gospodarskom krizom. Prethodne operacije dobile su široku potporu i obnovile povjerenje javnosti u vladu, a s obzirom na nadolazeće izbore, nova vojna kampanja mogla bi Erdoganu dati potreban poticaj - osobito zbog porasta protuizbjegličkog sentimenta.
Erdogan je uputio kritike na račun zemalja koje pružaju podršku Radničkoj partiji Kurdistana (PKK). Turska smatra YPG, kurdske borce u Siriji, povezanima s PKK-om, organizacijom koja se desetljećima bori protiv turske države, te ih naziva teroristima.
'Oni koji terorističkoj organizaciji bez naknade prebacuju oružje, a koje Turskoj ne daju uz plaćanje, zaslužuju titulu terorističke, a ne pravne države. Oni koji igrom slova PKK nazivaju PYD-om, YPG-om ili pod plaštem drugih naziva traže njihovu legitimizaciju, varaju sami sebe, a ne nas', poručio je Erdogan te dodao da je NATO sigurnosna organizacija, a ne organizacija za podršku terorističkim organizacijama.
Erdoganova tirada očito je bila usmjerena Finskoj, a posebno Švedskoj - zemljama koje se u strahu od ruske invazije na Ukrajinu žele priključiti NATO-u. Međutim Erdogan je podignuo rampu zbog podrške koju te zemlje pružaju Kurdima. Između ostaloga, Turska je ljuta zato što su joj skandinavske zemlje uvele embargo na kupovinu oružja nakon ofenzive u Siriji 2019. godine. Iako je trgovina oružjem između Turske i dviju sjevernih zemalja minimalna, Erdoganu su važni principi.
Situacija u Siriji iznimno je kompleksna. Tijekom dugogodišnjeg građanskog rata nakon što je poražena svirepa teroristička organizacija Islamska država na terenu su se profilirale tri strane koje podržavaju vanjski faktori. Službenoj vladi Bašara al Asada, koja stoluje u glavnom gradu Damasku, podršku pruža Moskva, uz Kurde stoji Washington dok razne pobunjeničke islamske frakcije podržava Turska.
Odnosi Turske sa Zapadom drastično su se pogoršali baš zbog rata u Siriji jer je turski predsjednik blisko surađivao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nakon izbijanja rata u Ukrajini Turska se našla u situaciji da se svi bore za njezinu naklonost. Erdogan je osudio invaziju, ali nije uveo sankcije Rusiji, a također ima snažne veze s Ukrajinom, kojoj je prodao dronove Bayraktar. Očito je da Erdogan namjerava iskoristiti situaciju u kojoj se našao.
Ulazak Švedske i Finske NATO smatra ključnim korakom. Erdogan vjeruje da se zbog toga Zapad ne bi opirao još jednoj turskoj operaciji u Siriji u trenutku u kojem mu je potrebna njegova podrška. Na taj način Ankara testira što može dobiti od Zapada u zamjenu za odobrenje ulaska Švedske i Finske u NATO. Rusija bi mogla ponuditi Turskoj određena jamstva ako Ankara blokira kandidaturu Švedske i Finske za NATO, čime bi ojačala turski položaj u odnosu na svoj i svoje vojne baze u područjima pod kontrolom YPG-a.
Rusija kontrolira sirijski zračni prostor od 2015., a tijekom operacije u regiji Afrin 2018. Ankara je sklopila sporazum s Moskvom da taj zračni prostor koristi za svoju vojnu kampanju. Svaka operacija u sjevernoj Siriji, u kojoj su stacionirani ruski vojnici, mora biti koordinirana s Moskvom. No dok se ukrajinski rat nastavlja, Sirija nije prioritet Rusije. Moskva je navodno povukla dio svojih snaga iz Sirije kako bi ih preraspodijelila u Ukrajini.
S druge strane Washington, koji je pružao obuku i vojnu pomoć YPG-u za borbe protiv Islamske države, kritizirao je planove Turske za pokretanje nove vojne operacije u sjevernoj Siriji. Posljednja operacija Ankare u sigurnoj zoni uslijedila je odmah nakon naglog američkog povlačenja trupa iz regije. Suočena s kritikama zbog povlačenja, Trumpova administracija naknadno je posredovala u prekidu vatre.
Današnja razlika je u tome što demokrati - koji su 2019. vršili pritisak na Trumpovu administraciju da uvede sankcije Turskoj - imaju svoga čovjeka u Bijeloj kući, što bi Ankari moglo otežati uvjeravanje Washingtona da šuti o novoj operaciji. U trenutnom kontekstu ukrajinska kriza i zapadni napori za proširenjem NATO-a čine se najjačom kartom Turske.
