Energetski izračuni pokazuju da za zagrijavanje prosječno toplinski izoliranog stambenog prostora od stotinjak kvadratnih metara godišnje treba potrošiti oko 20 tisuća kilovatsati energije. Usporedili smo izdatke za različite energente (plin, struja, loživo ulje, drvo, peleti, gradska toplana) potrebne za proizvodnju spomenute količine toplinske energije. Prilikom izračuna uzeli smo u obzir najavljena poskupljenja struje i plina, a koja počinju od 1. listopada, uslijed smanjivanja državnih subvencija.

Podaci u izračunu su informativnog karaktera, a u konkretnom slučaju potrošnja može više ili manje odstupati od procijenjenih iznosa, ovisno o oscilaciji cijena pojedinih energenata, tarifama distributera, mjerama štednje energije koje provodi kućanstvo i drugim faktorima, poput toplinske izolacije prostora, kvalitete i troškova održavanja uređaja za grijanje te kvalitete i troškova dopreme energenata i sl.

Gradska toplana

Potrošači priključeni na gradske toplane i nakon najavljenog poskupljenja imat će najpovoljniji izvor toplinske energije. Prema vladinoj najavi, uslijed smanjenja državnih subvencija za 50 posto računi za toplinarstvo poskupjet će oko 10 posto (mjesečni račun za prosječno kućanstvo porast će s 37,75 na 41,53 eura).

Iako HEP Toplinarstvo još nije izašlo s novim tarifama, okvirni izračun pokazuje da će nakon korekcije cijena grijanja, koja uključuje proizvodnju, distribuciju, fiksne naknade i PDV od pet posto, za potrošače u Zagrebu iznositi oko 0,04 eura po kWh. To znači da će za zagrijavanje stambenog prostora od 100 kvadratnih metara trebati izdvojiti oko 67 eura mjesečno (800 eura godišnje).

Gradski plin

Zbog rezanja subvencija i potrošači koji se griju na gradski zemni plin mogu očekivati desetak posto veće račune. Pritom će u strukturi cijene najviše poskupiti njegova distribucija, oko 23 posto.

Cijena kilovatsata plina za kućanstva u prosjeku će iznositi 0,05 eura, a kada se dodaju trošak distribucije, fiksne naknade i PDV, ukupna cijena dosegnut će oko 0,06 eura za kilovatsat. Za stan od stotinjak kvadrata tako će trošak grijanja iznositi oko 100 eura mjesečno (1200 eura godišnje).

Ukapljeni plin

Ukapljeni plin osjetno je skuplja opcija za grijanje od gradskog plina. Za 20.000 kWh toplinske energije potrebno je približno 1,56 tona UNP-a, odnosno oko 3060 litara. To znači da je za zagrijavanje stambenog prostora veličine 100 kvadrata ukapljenim plinom godišnje potrebno izdvojiti 2369 eura (197 eura mjesečno) po tekućim cijenama ukapljenog plina.

Drva i peleti

Drvo je prevladavajući ogrjevni energent za većinu kućanstava u ruralnim krajevima Hrvatske, a cijene drva variraju ovisno o vrsti, regiji, dostupnosti i sezoni. Bukva i grab obično se smatraju kvalitetnijim, ali i skupljim izborom, dok su hrast, jasen i bagrem nešto povoljniji. Za izračun smo uzeli prosječnu cijenu hrastova drva, a ona se nije značajnije mijenjala u odnosu na prošlu godinu. Za sezonu grijanja potrebno je 25 metara cjepanica te je za zagrijavanje stambenog prostora od stotinjak kvadrata potrebno izdvojiti 1300 eura godišnje, odnosno oko 108 eura mjesečno.

Peleti se izrađuju od ostataka drveta te nude izuzetnu energetsku učinkovitost, uz minimalan utjecaj na okoliš, a trenutno su povoljniji od ogrjevnog drva. Vrećica peleta od 15 kilograma kreće se od tri do četiri eura, a prije tri godine koštala je od osam do 10 eura. Prema okvirnom izračunu, za zagrijavanje stana od stotinjak kvadrata na taj način potrebno je izdvojiti 1064 eura (89 eura mjesečno), a povoljnija je opcija i od gradskog plina te jeftinije grijanje imaju jedino korisnici gradskih toplana.

Lož ulje

Lož ulje je nekad bio povoljno za grijanje, ali danas je skuplje od većine drugih energenata. Cijena litre lož ulja kreće se oko 0,87 eura i nešto je niža nego prošle godine. Za sezonu grijanja ovim energentom u našem primjeru potrebno je izdvojiti 1747 eura (146 eura mjesečno) po tekućim cijenama.

Električna energija

Grijanje na struju najskuplja je opcija, a ove godine još će poskupjeti zbog rezanja državnih subvencija. Prema vladinim najavama, cijena električne energije porast će za 9,5 posto. Tako će cijena radne energije za kućanstva od 1. listopada iznositi 0,091324 eura po kilovatsatu, a nakon što se dodaju troškovi distribucije i prijenosa, fiksne naknade i PDV, cijena kilovata otići će na 1,85 eura.

Prema okvirnom izračunu, za zagrijavanje stana iz našeg primjera potrebno je izdvojiti čak 3700 eura godišnje, što je gotovo pet puta skuplje od gradske toplane kao najpovoljnije opcije. No grijanje na struju ipak može biti isplativo ako ste ugradili solarne kolektore te je proizvodite dovoljno za svoje potrebe.