ZAGREB I SPLIT U MAGAREĆOJ KLUPI

Sveučilišta u Rijeci i Osijeku groze se prepisivača! Nabavili lovce na plagijate!

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 16.10.2016 11:59
  • Objavljeno 16.10.2016 u 11:59
DOKTORANDI

DOKTORANDI

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan/PIXSELL

S vremena na vrijeme do hrvatskih medija probije se afera iz akademske zajednice u kojoj neslavnu glavnu ulogu igra ugledna faca iz javnog života i/ili naše intelektualne elite uhvaćena u nečasnom djelu plagiranja tuđih autorskih (znanstvenih) radova. Dio se hrvatskih sveučilišta uhvatio u koštac s aktualnim problemom plagiranja završnih radova uvođenjem specijalnog softvera koji detektira prepisane dijelove bez navođenja izvora, a ostalima je to tek u planu. Riječane kao pionire hrvatske akademske zajednice u tom poslu još prije dvije godine slijedili su Osječani, a popis bi se uskoro trebao proširiti i na Sveučilište u Splitu. S našeg najvećeg sveučilišta u Zagrebu nisu reagirali na naše opetovane pozive i upite. Očito im suzbijanje plagijatorstva nije na listi prioritete. Slične stvari u inozemstvu nisu nikakva novost, a plagiranje se strogo sankcionira

'Nismo željeli da korištenje toga softvera bude kao neko isljedništvo već da ljudi znaju da provjeravamo radove i o tome vode računa. Ne želimo ih ganjati, nego spriječiti takvo ponašanje na sveučilištu. Sve je to preventivnog karaktera. Program koristimo već dvije godine', kaže za tportal profesor Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci.

Riječku akademsku zajednicu ovaj program koštao je oko 100.000 kuna, slično kao Osječane. Pristupiti mu mogu svi koji su pod njihovom domenom, a korištenje se smatra obvezom.

'Provjeravamo sve naše diplomske, završne doktorske radove, a mentori izdaju potvrdu o tome. Poanta je ta da ne iziđu plagirani radovi, nego ako je netko nešto od negdje prepisao, da to profesori odmah otkriju i vrate na doradu. Čini mi se kako smo u poslu uspjeli jer nisam čuo poslije toga da se netko provukao', ističe on.

Plagiranje se prema definiciji smatra neautoriziranom upotrebom ili bliskom imitacijom materijala drugih autora predstavljajući ih kao svoj vlastiti uradak. Kazne mogu biti stroge, pa čak i rezultirati izbacivanjem s učilišta te oduzimanjem diplome i nagrada.

Najvećim problemom na Sveučilištu u Rijeci trenutačno smatraju repozitorij završnih radova koji se tek treba izgrađivati. Na tome se ovdje, također, intenzivno radi jer računala mogu uspoređivati i provjeravati samo ono što im je dostupno.

Na mentoru je odgovornost da ne da zeleno svjetlo plagiranom radu

'Cijeli se rad mora ubaciti i skenirati da bi se mogle pretražiti iste ili slične rečenice. Ako se preklapaju, on pokaže odakle su sve uzimani tekstovi, a može se pokazati i da je predmet koji proučavate ispravno citiran te da ni od koga nije uzet dio ako nije naveden njegov stvarni izvor. Mentor si može pomoći u izradi završnog rada prema predloženoj temi kako bi zaštitio sebe, a kandidat kako bi pogledao što je sve do sada rađeno jer se ima uvid tko je sve o tome nešto pisao. Kandidata se na taj način može unaprijed upozoriti kako se ne bi dogodilo da se uzmu podaci koji nisu evidentirani', tumači za tportal način rada antiplagijat programa profesor Željko Turkalj, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Rektori Lučin i Turkalj (gore) pokazali su da im je stalo do suzbijanja nečasne prepisivačine znanstvenih i stručnih radova na svojim Sveučilištima. Rektori Anđelinović (Split) i Boras (Zagreb) nisu po tom pitanju na visini zadatka

Rektori Lučin i Turkalj (gore) pokazali su da im je stalo do suzbijanja nečasne prepisivačine znanstvenih i stručnih radova na svojim Sveučilištima. Rektori Anđelinović (Split) i Boras (Zagreb) nisu po tom pitanju na visini zadatka

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/ Sanjin Strukic/ Miranda Cikotic/PIXSELL

Na fakultetima s većim brojem studenata, primjerice ekonomiji ili pravu, ovaj softver može pomoći, dodaje, kako ne bi došlo do mogućeg potkradanja pogreške ako dva ili tri studenta rade na istoj ili sličnoj temi, a mentori to ne znaju.

'Bilo je situacija da su se pronalazile prevelike sličnosti pa su kandidati unaprijed upozoreni da moraju napraviti ispravke', ističe prvi čovjek osječkog Sveučilišta.

Pravo korištenja ovim softverom imaju sve sveučilišne sastavnice, čime je u osječkoj akademskoj zajednici sužena odgovornost mentora i pristupnika kako bi se izbjegli neželjeni propusti. Ni Osječanima ni Riječanima upotrebom ovoga programa nije bila namjera, poručuju, staviti se u funkciju istražitelja, nego prije svega prevencija i pomoć u situacijama gdje se pokaže sumnja. Nakon uvođenja softvera Osječani su prošli i instruktivni seminar o njegovu korištenju.

'Sam program nije promašena investicija iako ima određenih nedostataka jer u pojedinom trenutku ne obuhvaća po pojedinim područjima sve informacije. No to su iznimke, o čemu smo mogli čuti od pojedinih kolega i dekana', kaže Turkalj.

Sam proces provjere može potrajati i do tjedan dana ako je u pitanju doktorska disertacija većeg obujma, a manji, poput diplomskih radova prolaze provjeru u jednom danu.

Split planira kupnju softvera protiv plagijatorstva, a Zagrebačko sveučilište danima ne odgovara na novinarski upit i pozive

Unatoč upitu proslijeđenom na adresu zagrebačkog Sveučilišta odnosno njegova čelnika rektora Damira Borasa, danima nitko nije odgovorio na naša pitanja i telefonske pozive, tako do objave ovoga teksta nismo uspjeli dobiti službenu informaciju o tome koriste li sličan program ili je njegova nabavka u planu. Na splitskom nam je rečeno kako nemaju i ne koriste antiplagijatorski softver, ali ga u idućoj godini planiraju nabaviti.

'Do sada nije bilo financijskih mogućnosti za kupnju spomenutog softvera zbog visoke cijene', odgovorili su za tportal iz Ureda za odnose s javnošću Sveučilišta u Splitu.

Plagiranje treba oštro kažnjavati i brzo dokumentirati da svima bude jasno da je to neprihvatljivo

Iako službeno zagrebačko Sveučilište nema sličan program, profesor Velimir Srića s tamošnjeg Ekonomskog fakulteta rekao je kako prilikom rada sa stranim studentima koristi program radi provjere na engleskom jeziku.

'Osobnog sam stava da se akademska zajednica temelji na znanstvenom samopoštovanju i jako je važno iskorijeniti sve pojave koje udaljuju od toga. Plagiranje, kao što znamo iz javnosti, jer je nekima normalno prepisati dio nekih radova, treba oštro kažnjavati i brzo dokumentirati kako bi se stvorio osjećaj kako se radi nešto nepodnošljivo. Studirao sam i predavao na američkom sveučilištu i kada sam tamo jednu sezonu bio profesorov pomoćnik, rekao mi je da ne moram paziti na američke studente jer nikada jedni od drugih ne bi prepisivali, niti bi netko svoj rad dao drugome', uspoređuje Srića ističući kako se pored Amerike i u zemljama Skandinavije, ali i Zapadnoj Europi i najsitniji prijestup toga tipa odmah diskvalificira u akademskoj zajednici.

Ovaj sveučilišni profesor napominje kako je običaj na zagrebačkom sveučilištu prilikom prijave diplomskog ili doktorskog rada potpisivanje izjave o akademskoj čestitosti čime se garantira da je korektno citirano, što još uvijek smatra nedovoljnim.

'Ljudi moraju znati da postoji način da se to otkrije brzo i efikasno pa će oni koji imaju takve namjere od njih odustati. Moraju znati da će biti uhvaćeni s rukama u pekmezu. Ne mislim da takvi sustavi rješavaju probleme, ali povećavaju strah kod onih koji nemaju moralnih vrijednosti. No neke ništa ne može zaustaviti. Nije nikakav problem to što je tajnik jedne političke stranke prepisao 70 posto svojega rada i oko toga se još nateže treba li mu ili ne oduzeti diplomu, a primjerice u Njemačkoj, ako se jedan igrač kladi na sitne iznose, čak ne ni na svoju momčad, to je moralno neprihvatljivo i odmah bude kažnjen', poručuje Srića.SaveSave

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!