Prošlotjedno uništenje broda koji je napustio Venezuelu, a navodno bio povezan s trgovinom narkoticima, izravno je provedeno po Trumpovoj naredbi. Senator Marco Rubio, jedan od najglasnijih kritičara Madura, otvoreno je rekao: ‘Umjesto da ga presretnemo, na predsjednikovu zapovijed mi smo ga uništili. I to će se ponoviti. Možda se upravo sada događa.’

Američki izvori tvrde kako je to tek početak veće kampanje protiv narko-kartela koje Bijela kuća označava kao terorističke skupine, a koje ujedno povezuje s Madurovim režimom. Cilj je, kažu, udariti na financijske izvore ljudi bliskih režimu i potaknuti ih da razmotre Madurino uklanjanje, navodi CNN.

Demonstracija vojne sile

Sjedinjene Države rasporedile su značajne vojne resurse u Karibe. Ratni brodovi naoružani Tomahawk projektilima, podmornica, različite zračne snage te više od 4.000 američkih vojnika i marinaca pozicionirani su u blizini Venezuele. Dodatno, deset borbenih zrakoplova F-35 upućeno je u Portoriko, gdje marinci uvježbavaju amfibijske operacije.

‘Ako se ukaže prilika za likvidaciju terorista, predsjednik će odmah dati zeleno svjetlo’, izjavio je jedan od visokih dužnosnika Bijele kuće za CNN.

Maduro kao narko-terorist

Trumpova administracija povezala je Madura s kartelima te ga javno označila narko-teroristom. Nagrada za njegovo uhićenje udvostručena je na 50 milijuna dolara.

‘Nicolás Maduro je optuženi narko-trgovac u SAD-u i bjegunac od američke pravde’, naglasio je Rubio, koji se nametnuo kao lice američke kampanje. Prema njegovim riječima, borba protiv Madura dio je šireg cilja – suzbijanja transnacionalnog organiziranog kriminala.

Pravna pitanja i zabrinutost u Washingtonu

Unatoč odvažnim izjavama, unutar Washingtona raste zabrinutost. Planirani brifing za članove Kongresa o nedavnom napadu naglo je otkazan, a pravna osnova američkog djelovanja ostala je nejasna.

Bijela kuća u pismu republikanskom vodstvu Kongresa tvrdi da je predsjednik djelovao u okviru svojih ustavnih ovlasti kao vrhovni zapovjednik. No u dokumentu se priznaje kako ‘nije moguće znati puni opseg i trajanje potrebnih vojnih operacija’, što otvara prostor za dodatne akcije.

Proturječja u politici

Zanimljivo, dok Bijela kuća prijeti vojnim udarima, SAD i dalje surađuje s Venezuelom u nekim segmentima. Američki energetski div Chevron ponovno je dobio licencu za poslovanje u toj zemlji, a deportacijski letovi se nastavljaju u koordinaciji s venezuelanskim vlastima.

‘Postavlja se pitanje što je stvarni cilj. Ako Maduro već nudi mnogo toga što administracija traži, zašto graditi navalne snage?’ pita se Benjamin Gedan, bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Obaminoj administraciji.

Je li droga samo izgovor?

Stručnjaci napominju da Venezuela nije proizvođač kokaina te da ima manju ulogu u regionalnoj trgovini drogom. UN upozorava da se glavni centri krijumčarenja nalaze u drugim zemljama Latinske Amerike, gdje naglo raste broj ubojstava povezanih s kartelima.

Trumpova administracija ipak inzistira na tvrdnji da Caracas ima ključnu ulogu. Rubio je oštro odbacio drugačije izvještaje: ‘Vidim te napise i to je lažno izvještavanje. Ne zanima me što UN kaže. Oni ne znaju o čemu govore.’

Cilj – vojni udar iznutra

Američka strategija već godinama pokušava potaknuti venezuelansku vojsku da se okrene protiv Madura. Retired američki veleposlanik Luis Moreno naglašava da ključ leži u elitnim postrojbama oko Caracasa: ‘Dok se njih ne pridobije, promjena vlasti teško će se dogoditi.’

Iako se profit od krijumčarenja droga spominje kao jedan od izvora Madurovih prihoda, mnogo veće financijsko zaleđe dolazi od nafte, Rusije i Kube.

Za Washington, svejedno, pritisak na kartele ostaje alat kojim se pokušava uzdrmati režim i potaknuti Madura da sam odstupi. Ili, kako je jedan od izvora rekao: ‘Poruka je jasna – želiš li da odeš lako ili teško?’