MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Svaki treći zaposleni je - šef?!

Đuro Popijač

Đuro Popijač

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

U Ministarstvu gospodarstva, rada i slobodnog poduzetništva radi 330 ljudi, a čak 100 ih ima funkciju nekakvog šefa. U tom ministarstvu postoji 10 uprava, 36 odjela, 48 odsjeka, dva odjela unutar odsjeka, ukupno 100 tzv. ustrojstvenih jedinica, otkriva Jutarnji list

No problem 'puno rukovoditelja, malo izvršitelja' još je veći ako se ima u vidu činjenica da sva radna mjesta nisu popunjena. U Ministarstvu koje je nedavno preuzeo Đuro Popijač zaposleno je 240 ljudi, gotovo 100 ljudi manje nego što stoji u Pravilniku. Razlog je dijelom i u tome što je teško naći primjeren kadar.

Premda se rasprava o reformi državne uprave uglavnom svela na problem viška ljudi, studija koju je izradio Institut za međunarodne odnose (IMO), a obuhvaća osam ministarstava, tri državne institucije i županijske urede, pokazuje da je priča mnogo složenija. Primjerice, način na koji je ustrojena većina institucija stvara brojne teškoće: 'povećava troškove funkcija, dijeli se rukovodna odgovornost, nepotrebno se povećava vrijeme koordinacije, usporava i poskupljuje razvoj funkcija'.

Uštede na ukidanju rukovoditelja

U slučaju Ministarstva gospodarstva studija preporučuje da se 'najmanje prepolovi broj ustrojstvenih jedinica'. Kada bi se ukinula radna mjesta za 50 rukovoditelja, to bi donijelo godišnju uštedu od milijun i pol kuna. A ako bi učinkovitost djelatnika porasla za 10 posto, smanjio bi se broj planiranih djelatnika za 33 i ostvarila ušteda od 3,3 milijuna godišnje.

Gomilanje broja rukovoditelja može se tumačiti i kao nastojanje da se zaposlenima osigura malo pristojnija plaća i na taj način potakne njihov ostanak u državnoj upravi. No rezultat toga su potpuno neprimjerena organizacija, slaba kvaliteta rada i relativno visok trošak. Jedan rukovoditelj, prema suvremenom ustroju, mogao bi imati i 30 podređenih. Organizacija koju savjetuje studija ne bi ljude nagrađivala samo dodjelom funkcija, već bi osigurala poticajno okruženje i bolju učinkovitost.

Zakon o plaćama

Još u srpnju 2006. Vlada, odnosno Središnji državni ured za upravu (SDUU) koji je tada vodio Antun Palarić naručio je od IMO-a projekt 'Funkcionalno preispitivanje i pomoć restrukturiranju tijela državne uprave i njihovih pomoćnih agencija u Hrvatskoj'.

Refroma sustava nagrađivanja

Projekt je završen u studenom prošle godine, ali je samo spremljen u ladicu. A naručitelj Anton Palarić u srpnju ove godine imenovan je za suca Ustavnog suda. Ovo je ljeto osnovano Ministarstvo uprave koje je povjereno Davorinu Mlakaru. No u pet mjeseci, koliko je na dužnosti, javnost nije imala čast čuti što ministar kani učiniti.

Ako bi se Vlada doista prihvatila reforme državne uprave, za taj posao trebale bi joj tri do četiri godine. Ministarstva bi trebala biti manje organizacije s visokoobrazovanim službenicima, preporučuje studija. A da bi bili bolje motivirani, neophodno je donijeti zakon o plaćama državnih službenika, s poticajnim sustavom nagrađivanja. Državne institucije morale bi biti organizirane prema čvrstim standardima umjesto da ovise o volji privremenih čelnika.

Većina ipak želi državni posao

Ipak, rad za državu i dalje je iznimno privlačan. Najnovije istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazuje da se više od 80 posto Hrvata želi zaposliti u državnoj službi, državnim poduzećima i političkim organizacijama.

No takvo raspoloženje radne snage država, očito, nije znala iskoristiti. U osnivanju raznih uprava i odjela čini se da je posebno inventivan bio bivši ministar obrazovanja, znanosti i sporta Dragan Primorac. U samom kabinetu ministra postavljena su dva odjela: Odjel za strategije i odnose s javnošću te Odjel za potporu ministru. Unutar Ministarstva koje predviđa 353 zaposlena (popunjeno 290 mjesta) postoji 16 uprava, 44 odjela, 31 odsjek, dva pododsjeka i četiri odjeljka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi