GREŠKA U KORACIMA

Šustarova javna rasprava je nelegalna?!

Predrag-Šustar

Predrag-Šustar

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotic

Pravni stručnjaci tvrde da je javna rasprava o kurikularnoj reformi, koju je nakon razrješenja Ekspertne radne skupine (ERS) pokrenuo Predrag Šustar, nelegalna te da se vodi samo pro forme jer nije usklađena sa zakonima tako da je niti jedan ministar neće moći potpisati, ni sadašnji niti njegovi nasljednici. U MZOS-u priznaju da dokumenti nisu u cijelosti usklađeni sa zakonima, no smatraju da to nije bitno za provedbu javne rasprave

Voditelj ERS-a Boris Jokić i njegovi suradnici još se nisu oglasili nakon njihova prošlotjednog iznenadnog razrješenja koje je uslijedilo par sati poslije pada Vlade, dakle kada je već bila samo tehnička. Najavili su da će to učiniti u ponedjeljak, no sve su odgodili za četvrtak 23. lipnja kada će se, kako kažu, posljednji put javnosti obratiti kao skupina.

Šustar je u ponedjeljak najavio skoro imenovanje nove skupine koja će upravljati javnom raspravom, a MZOS je u međuvremenu pokrenuo javnu raspravu o kurikulumskim dokomentima. No ona prema tumačenju pravnih stručnjaka nema nikakvu funkciju osim eventualno da ojača privid da se reforma nastavlja.

Trenutno je u javnu raspravu stavljen jedan od dokumenata (prijedlog Nacionalnog kurikuluma za umjetničko obrazovanje) koji proizlaze iz Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK) iz kojeg su trebali proizaći svi okviri kurikuluma, nacionalni kurikulumi za osnovno, gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje, predmetni kurikulumi te kurikulumi međupredmetnih tema i područja kurikuluma.

Pravnici: Dokumente nitko neće moći potpisati

No, pravni stručnjaci ističu da naš zakonodavni okvir trenutno nije prilagođen ideji kurikulumskog sustava obrazovanja, odnosno činjenici da postoje nacionalni kurikulumi i pojedini kurikulumski dokumenti u svim predloženim obimima i na svim razinama odgoja i obrazovanja. Stoga Ministarstvo zapravo i ne može pokrenuti javnu raspravu na način da kurikulumski dokumenti po njenom završetku stvarno budu i doneseni, odnosno da ih ministar može potpisati. Drugim riječima, kurikulumski dokumenti nakon što završi javna rasprava, kako ju je sada objavilo Ministarstvo na portalu e-savjetovanja, neće se moći primjenjivati; oni neće imati nikakvu pravnu snagu.

Ako je htio sve obaviti kako treba, MZOS je, ističu stručnjaci, imao nekoliko mogućnosti: mogao je u okviru starog sustava sve dokumente 'prevesti' u već postojeći nastavni plan i program (što, međutim ne vodi k promjenama), ili je mogao prilagoditi dokumente eksperimentalnom programu po važećem Zakonu, ili je pak mogao, što bi bilo najispravnije, na vrijeme promijeniti i prilagoditi zakonodavni okvir reformi obrazovanja. I u drugom i u trećem slučaju to je trebalo napraviti mnogo ranije kako bi se sve eksperimentalno moglo početi uvoditi u narednoj školskoj godini. Budući da MZOS nije napravio niti jednu od navedenih stvari, na javnu raspravu stavljen je dokument bez ikakve pravne osnove, primjerice 'odluke o donošenju' ili 'odluke o uvođenju'. Svi 'legalno' doneseni nastavni planovi i programi to imaju. Dakle, MZOS je na javnu raspravu stavio dokument koji kasnije nitko neće moći potpisati – ni sadašnji ministar niti neki njegov eventualni nasljednik.

Navedene odluke trebao je donijeti MZOS. One idu prije samog uvoda u dokument i mogu glasiti primjerice: 'Odluka o donošenju Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje'. Slične odluke imaju stariji, već doneseni dokumenti, primjerice Nacionalni okvirni kurikulum (NOK), Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te postojeći Nastavni planovi i programi.

Greška u proceduri u biti postoji od samog početka jer čak ni sam Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK), iz kojeg proizlaze svi kurikulumski dokumenti, još nema takvu odluku.

Pritom je zanimljivo da je stručna rasprava o kurikulumskim dokumentima, provedena pod vodstvom Borisa Jokića i njegovih suradnika u ERS-u, bila legitimna jer se stručne rasprave nigdje u zakonodavnim okvirima ne propisuju. Ona je nešto dodatno što je samo trebalo dati ekstra vrijednost dokumentima i mogućnost stručnoj javnosti da sudjeluje u kreiranju dokumenata prije nego što budu stavljeni na javnu raspravu. Pokretanje javne rasprave je, naprotiv, procedura koja je detaljno uređena posebnim zakonom.

Ministar bi dakle, sada trebao izmijeniti zakonodavni okvir i ponovno u javnu raspravu staviti dokument s prijedlogom odluke pa bi sve to zajedno trebalo ići na javnu raspravu. To bi trebalo napraviti redom – prvo bi trebalo pravno osnažiti Okvir nacionalnog kurikuluma. On trenutno nije važeći jer ga nigdje nema; ministar nije potpisao ni njega, a svi dokumenti proizlaze iz njega.

Dakle, prema tumačenju stručnjaka kurikulumski dokumenti trenutno mogu biti samo pro forme u javnoj raspravi, primjerice zato da se stvara dojam da se ona vodi. No oni se nakon javne rasprave ne mogu donijeti, potpisati niti objaviti u Narodnim novinama, a kada bi se to slučajno i napravilo, dovela bi se u pitanje ustavnost i zakonitost procedure donošenja kurikulumskih dokumenata. Zbog svega navedenog oni nikako ne mogu ići ni u eksperimentalni program niti u regularni. Za njih će se ponovno, ispočetka morati voditi javna rasprava.

MZOS: To nije presudno za raspravu

Iz odgovora koji je tportalu dostavio MZOS može se iščitati da su u resoru svjesni da dokumenti nisu u cijelosti usklađeni s postojećim zakonskim okvirima. Sadašnji postav za takvu situaciju optužuje bivši koji to nije učinio za svojeg mandata. No u MZOS-u to ne vide kao zapreku za održavanje javne rasprave za koju smatraju da će unaprijediti dokumente. Uvjereni su da se usklađivanje, ako za tim bude potrebe, može obaviti kasnije:

'...Pojedini izrađeni dokumenti stavljaju se na javnu raspravu bez nacrta odluke o njihovu donošenju, a što ne smatramo spornim i što nije od značaja za provedbu same javne rasprave...

U smislu Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj: 25/13 i 85/15) te Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, broj 140/09), ne postoji zapreka za provođenje javne rasprave, kojoj je cilj upoznavanje zainteresirane javnosti s dokumentima koji se namjeravaju donijeti.

Ministarstvo će, ako se za tim utvrdi potreba, nakon provedene javne rasprave i recenzije, odnosno u trenutku finaliziranja konačnog teksta kurikularnih dokumenata, pokrenuti i izmjene zakonskih odredbi koje su temelj za donošenje kurikularnih dokumenata, pri čemu napominjemo kako su izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi već u pripremi.'

Pravnici: MZOS priznao da je rasprava pro forme

Pravni stručnjaci smatraju da je MZOS svojim priopćenjem zapravo priznao da se javna rasprava vodi pro forme, osobito dijelom koji kaže: 'pojedini izrađeni dokumenti stavljaju se na javnu raspravu bez nacrta odluke o njihovu donošenju, a što ne smatramo spornim i što nije od značaja za provedbu same javne rasprave...˝

Tumače da provođenje javne rasprave nije sporno samo po sebi, ali je ono ovako postavljeno sporno za donošenje i primjenu kurikulumskih dokumenata, odnosno za davanje pravne snage tim dokumentima. Drugim riječima, dokumenti se po završetku javne rasprave neće moći donijeti niti primijeniti.

Osim toga, upozoravaju, dio priopćenja u kojem stoji da će Ministarstvo, 'ako se za tim utvrdi potreba, nakon provedene javne rasprave i recenzije, odnosno u trenutku finaliziranja konačnog teksta kurikularnih dokumenata, pokrenuti i izmjene zakonskih odredbi koje su temelj za donošenje kurikularnih dokumenata', ostavlja prostora garnituri da možda ne prihvati reformu na način kako je ona zamišljena Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije te da sve ostane kakvo je. To bi pak moglo značiti da im odgovara da se javna rasprava provodi pro forme.

Konačno svaljivanje krivnje na prošle vlasti smatraju kontradiktornim jer su izmjene zakonodavnog okvira bile uvrštene u njihov godišnji plan, a ova ih je vlast trebala provesti za što je imala pola godine vremena.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi