PROBLEMI S UDŽBENICIMA

Sumoran početak škole u 'zemlji znanja'

07.09.2009 u 08:23

Bionic
Reading

Đaci bez knjiga i školskog prijevoza, učitelji i profesori bez desetak posto plaće, roditelji ispražnjenih džepova nakon kupnje školske opreme! Uz ovakvu sumornu bilancu danas počinje još jedna godina učenja za 550 tisuća djece u osnovnim i srednjim školama naše 'zemlje znanja'. Premda je ove školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano 1227 prvašića više u odnosu na preThodnu 2008/2009. školsku godinu, u osnovnim će školama ipak biti manje učenika nego lani. Naime, osmi razred završilo je 49.122 učenika što je oko 10.000 više nego što ih se upisalo u prvi

Odgoj i obrazovanje platili su jedan od najvećih cehova aktualne ekonomske krize. Država je, naime, upravo na tom području odlučila ove godine uštedjeti 1,1 milijardu kuna – toliko je rebalansima proračuna srezala sredstva za školstvo, piše Novi list. Početak školske godine obilježile su i velike gužve u knjižarama te nemogućnost da se učenicima kupe ili nabave svi potrebni udžbenici. Novopečeni ministar obrazovanja Radovan Fuchs bio je primoran poslati naputak svim školama da djeca ne moraju imati kompletne knjige sve do prvog listopada. Roditeljima je tako omogućeno da udžbenike nabavljaju u sljedećih nekoliko tjedana.

Oprez u prometu!

Početak nove školske godine znači i povećan broj djece u prometu pa tako, već tradicionalno, Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatski autoklub, uoči početka školske godine apeliraju na sve sudionike u prometu, posebice na vozače, da povećaju oprez u prometu. Policija će u sklopu akcije Djeca prijatelji u prometu, tijekom rujna pojačano nadzirati ceste, raskrižja, te mjeriti brzinu, a obići će i osnovne škole gdje će prvašićima održati edukativna predavanja o ponašanju u prometu i podijeliti im sigurnosne fluorescentne trake, kako bi ih vozači bolje uočavali u prometu.

Kaos s udžbenicima i u školskom sustavu nastao je kad je projekt besplatnih udžbenika naprasno ukinut, svega mjesec dana nakon što su prošlogodišnji udžbenici, vrijedni 440 milijuna kuna, bačeni u smeće, budući da je tadašnji resorni ministar Dragan Primorac planirao kako će svi hrvatski učenici ove jeseni dobiti nove knjige. No Vlada je naknadnom pameću shvatila da novca nema, pa je tako pola milijuna hrvatskih roditelja u nekoliko tjedana moralo naći sredstva za neplaniran trošak. A on nije beznačajan – udžbenici za osnovnoškolce stoje prosječno oko 700 kuna, a za srednjoškolce oko 1.700 kuna.

Besplatne udžbenike dobit će ove godine tek oko 20 tisuća socijalno ugroženih školaraca, a to je dvostruko manje od onoga što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa obećavalo prije samo dva mjeseca. Pravo na 'državne' knjige mogu ostvariti jedino djeca iz obitelji kojima je prihod po članu manji od 500 kuna. Država bi trebala naći sredstva i za oko 15 tisuća djece branitelja i invalida Domovinskog rata koji besplatne udžbenike dobivaju jedino ako je prihod njihove obitelji ispod 1.995 kuna.

No koliko će i ovih najpotrebitijih na koncu biti namireno, veliko je pitanje, jer se već pokazalo da Vlada sve više sužava krug onih kojima daruje besplatne knjige. Tako je u Vukovar poslala samo manji dio potrebnih udžbenika – dva do tri udžbenika po djetetu – iako je obećala da će kompletne školske knjige dobiti svi vukovarski školarci.

U sveopćoj državnoj štednji na školstvu nešto će bolje proći obitelji u bogatijim općinama i gradovima. Zagreb, koji je godinama plaćao besplatne udžbenike, ove godine nije predvidio novac za tu namjenu, ali je odlučio naknadno pronaći tri milijuna kuna. Rijeka će socijalno ugroženim obiteljima za udžbenike dati pomoć u iznosu od 700 do 1.200 kuna. U Splitu je humanitarnom akcijom prikupljeno sedam milijuna kuna, čime su osigurane knjige za sedam tisuća učenika. Neke lokalne vlasti pokušat će subvencionirati prijevoz za učenike, no u ovoj recesijskoj godini sredstva će se teško nalaziti.

Godinama potplaćeni učitelji, nastavnici i profesori ovu školsku godinu počinju uz dodatno srozan osobni standard i primanja. Prvo im je proljetos 'skinuto' šest posto redovite povišice, a potom im je država u kolovozu počela oduzimati četiri posto neto plaće u ime kriznog poreza. Prosječna prosvjetarska plaća u lipnju je iznosila 4.684 kuna, što je 700 kuna manje od prosječne plaće u državi.