Prema riječima šestero diplomata upoznatih s pripremama, riječ je o svojevrsnoj radnoj skupini koja bi trebala razgovarati o budućnosti NATO-a. No izbor sudionika već je izazvao pitanja jer su među izostavljenima neke od najvećih europskih vojnih sila i zemalja koje imaju važnu ulogu u obrani istočnog krila Saveza.

Među pozvanima su Norveška, Švedska, Finska, Poljska, Njemačka i Nizozemska. Colby je s predstavnicima tih zemalja već održao dva slična sastanka u formatu koji je dobio naziv Grupa Bergen, a sastav bi se mogao proširiti i na Dansku.

Jedan od diplomata iz zemlje koja nije pozvana izrazio je poprilično jasno čuđenje zbog takvog pristupa, piše Politico.

‘Radimo sve što se od nas traži. Pokušavamo razumjeti koji su kriteriji i koja je svrha tih sastanaka. Zasad nam nije puno toga priopćeno’, rekao je.

Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar, dok Pentagon nije želio komentirati sastanak.

Tko je na Trumpovoj listi?

Pitanja o kriterijima dolaze u trenutku kada administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa sve otvorenije govori o tome da će različito tretirati saveznike ovisno o tome koliko slijede američke prioritete.

Trump već mjesecima kritizira članice NATO-a zbog izdvajanja za obranu, ali i zbog njihovih stavova prema američkim vojnim akcijama. Ranije ove godine poručio je da je NATO za SAD ‘ulica u jednom smjeru’, tvrdeći da Washington troši stotine milijardi dolara godišnje kako bi štitio savezničke zemlje, dok one zauzvrat ne čine dovoljno za SAD, osobito ‘u trenutku potrebe’.

U travnju je, prema ranijem pisanju Politica, Bijela kuća razmatrala svojevrsnu listu ‘dobrih i loših’ saveznika, odnosno načine na koje bi se moglo nagraditi vlade koje slijede Trumpove prioritete, a kazniti one koje im se protive.

Sličnu je retoriku koristio i ministar obrane Pete Hegseth, koji je govorio o 'savezničkim’ državama modelima i upozoravao da bi zemlje koje ne podupiru američke interese mogle snositi posljedice.

Upravo zato dio diplomata strahuje da novi format ne bi mogao samo ubrzati donošenje odluka, već i dodatno podijeliti Savez.

Colby tvrdi da želi povući cijeli NATO naprijed

Zemlje koje sudjeluju u Grupi Bergen odbacuju ideju da je riječ o pokušaju stvaranja NATO-a unutar NATO-a. Prema riječima jednog diplomata iz pozvane zemlje, cilj je osmisliti prijedloge koji bi potom bili ponuđeni cijelom Savezu na daljnje razmatranje i testiranje.

‘Ovo može biti motor transformacije’ cijelog NATO-a, rekao je.

Colby je nakon prvog takvog sastanka u norveškom Bergenu u lipnju pozvane zemlje opisao kao članice NATO-a koje ‘brzo ispunjavaju obveze o izdvajanjima za obranu dogovorene u Haagu, imaju kapacitet za doprinos i spremne su prijeći na konkretan posao’.

Na konferenciji u Washingtonu ovog mjeseca poručio je da je cilj ‘povući cijeli Savez naprijed’, uz ocjenu da bi rezultat trebao biti ‘bolji i snažniji NATO’ s većim europskim vojnim kapacitetima.

No čak i među pozvanim zemljama postoje pitanja o tome zašto su neke države izabrane, a druge izostavljene. Posebno se spominje Velika Britanija, koja je jedan od ključnih europskih vojnih aktera.

Danska bi, prema osobi upoznatoj s planiranjem, mogla biti sljedeća zemlja koja će dobiti poziv. Washington i Kopenhagen nedavno su postigli dogovor o proširenju američke vojne prisutnosti na Grenlandu.

Jedan od diplomata upozorio je da bi eventualna podjela NATO-a na ‘dobre’ i ‘loše’ članice mogla imati ozbiljne posljedice.

‘Ako pokušaju podijeliti NATO na dobre i loše, to je opasno za SAD. Ali za Europu je ovo egzistencijalno’, rekao je.

Novi format tako dolazi u trenutku kada se Savez istodobno suočava s jačanjem ruskih vojnih prijetnji i pritiskom na vlastite zalihe oružja. Umjesto da se raspravlja samo o tome koliko bi članice trebale trošiti na obranu, sada se otvara i pitanje tko uopće sjedi za stolom kada Washington razgovara o budućnosti NATO-a.