pitanje mjere

Stvar je u stresu: Ne biste vjerovali što može biti ključ zdrave starosti

02.01.2023 u 21:46

Bionic
Reading

Već sama riječ 'stres' potiče negativne emocije, što ne čudi kada je poznato da se upravo on često navodi kao okidač ili barem kao jedan od ključnih 'sastojaka' u procesu razvoja bolesti i zabrinjavajućih stanja organizma. Nema što suvremenog čovjeka ne stresira - božićni šoping, rokovi na poslu, visoki računi, nadolazeći ispiti, međuljudski odnosi, liječnički nalazi. No što ako stres može biti i pozitivan?

Baš kao što nam može naškoditi, stres također igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava, stvaranju veza u mozgu koje poboljšavaju mentalne performanse i izgradnji otpornosti potrebne za neke životne situacije. Upravo to pokazao je znanstveni rad američkog psihijatra Firdausa Dhabhara, profesora na Sveučilištu u Miamiju, koji je proučavao vezu između kratkotrajnog stresa i imunološkog sustava u stanju 'borbe ili bijega', piše britanski Guardian. Sredinom 1990-ih stres se gotovo unisono smatrao lošim, ali Dhabharu, tadašnjem istraživaču na Sveučilištu Rockefeller u New Yorku, to je bilo nelogično - iz darvinističke perspektive, instinkti preživljavanja naših životinjskih predaka bili su izbrušeni opetovanim suočavanjem s opasnošću.

'Reakcija na stres prilikom borbe ili bijega ključna je za preživljavanje. Gazeli je potrebna kako bi pobjegla iz čeljusti i kandži lava, baš kao što je lavu potrebna da uhvati svoj obrok. Majka priroda dala nam je ovaj odgovor kako bi nam pomogla da preživimo i napredujemo, a ne da nas ubije', kazao je Dhabhar.

U proteklih 20 godina Dhabhar i drugi stručnjaci pokazali su da 'napadi' kratkotrajnog stresa mogu pomoći u suvremenom svijetu. Naprimjer, napetost prije utrke pomaže u pripremi kardiovaskularnog i mišićno-koštanog sustava sportaša za optimalnu izvedbu, a stres zbog brige o djeci može rezultirati većom produktivnošću roditelja prilikom rada od kuće u odnosu na samce. Blagi do umjereni fizički i mentalni stres potiču proizvodnju interleukina u krvi, aktivirajući imunološki sustav i čineći ga sposobnijim za borbu protiv infekcija. Pokazalo se i da blagi svakodnevni stres kod trudnica može utjecati na razvoj potomka u utrobi, a takva djeca imala su naprednije razvojne vještine do dobi od dvije godine u usporedbi s djecom majki koje su uživale u relativno opuštenoj, nestresnoj trudnoći.

U siječnju 2017. francuski biciklist Robert Marchand dospio je na naslovnice postavivši svjetski rekord u svojoj dobnoj skupini na velodromu u Saint-Quentin-en-Yvelinesu. Mjesec ranije Marchand je napunio 105 godina. Natjecateljskim biciklizmom ozbiljnije se počeo baviti nakon umirovljenja, u dobi od 68 godina, a u vrijeme postavljanja rekorda pokazalo se da ima aerobni kapacitet za tjelovježbu usporediv s muškarcima u dobi od 42 do 61 godine, pola stoljeća mlađim od njega. Znanstvenici smatraju Marchanda oglednim primjerom onoga što je moguće ako se i u starosti nastavi primjenjivati ​​podnošljiv stres na mišiće, krvne žile i srce.

'Mišić koji nije aktiviran stvarno brzo propada na mnogo načina', kaže Casper Søndenbroe, znanstvenik sa Sveučilišta u Kopenhagenu koji proučava ljudski neuromuskularni sustav, dodajući da mišići trebaju podražaj kako bi održali ravnotežu. Andy Philp, voditelj programa biologije starenja na Institutu Centenary u Sydneyju, objašnjava da će odrasli muškarac, provede li pet do sedam dana ležeći neaktivan u bolničkom krevetu, izgubiti oko pola kilograma mišićne mase. Razlika između 30-godišnjaka i 80-godišnjaka je u tome što se tijelo mlađe osobe može mnogo brže oporaviti i regenerirati izgubljene mišiće.

Vježbanje ne opterećuje samo mišiće: to je i vježba za središnji živčani sustav, pa čak i um. Postoji dvosmjerna interakcija između mišića i živaca koji izlaze iz leđne moždine. Kada se kontrahiraju, mišići šalju signale natrag prema motornim neuronima, dugim i vretenastim stanicama koje kontroliraju kretanje, održavajući ih aktivnima i učinkovitima. Povećan protok krvi pomaže u uklanjanju tau proteina – povezanih s Alzheimerovom bolešću – iz mozga i cerebrospinalne tekućine te stimulira neurone da proizvode neurotrofični faktor koji potječe iz mozga i štiti susjedne moždane stanice.

Opasan kroničan stres

Naravno, tanka je linija između premalo i previše stresa. Stalna upala niskog stupnja, posljedica kroničnog stresa, povezana je između ostalog s pretilošću, bolestima srca, dijabetesom, depresijom, astmom i Alzheimerovom bolešću. Međutim blagi do umjereni, pulsirajući stres ključan je za zdravo funkcioniranje tijela, smatra Philp.

Poznato je to da se veličina mozga smanjuje po stopi od oko pet posto po desetljeću nakon 40. godine života, s tim da se ta stopa povećava nakon 70. godine. Međutim smanjenje mozga usporava se kod starijih ljudi koji redovito rade aerobne vježbe, poput brzog hodanja, trčanja, plivanja i vožnje bicikla.

Istraživanja su otkrila i važnost uključivanja povećane mentalne stimulacije u dnevnu rutinu; smatra se da su zaposlenici u 50-im i 60-ih godinama otporniji na kognitivno urušavanje od onih koji odu u ranu mirovinu. Iako nastavak rada ili volontiranja sa skraćenim radnim vremenom, kao i pokušaj učenja nove vještine u osmom i devetom desetljeću može zvučati nepotrebno stresno, ova vrsta aktivnosti može održati mozak mladim. Smatra se da kratki stresni događaji potiču matične stanice u mozgu na proliferaciju u nove živčane stanice, što rezultira poboljšanim mentalnim performansama.

Timovi znanstvenika diljem svijeta planiraju pokušati iskoristiti blagotvorna svojstva umjerenog stresa u cijelom području medicine, naprimjer u poboljšanju zacjeljivanja i oporavka nakon operacije. Istraživači su pokazali da to može povećati sigurnost i učinkovitost cjepiva, dok je ranije ove godine kliničko ispitivanje, koje je provela britanska institucija Guy's & St Thomas' Charity, otkrilo da tjelovježba može poboljšati učinkovitost kemoterapije, kao i poništiti neke njezine štetne učinke.