Migracije su u Europi jedno od ključnih pitanja i sedam godina nakon što su konzervativci u EP-u tražili zatvaranje tzv. Balkanske migrantske rute. Osobito u kontekstu Hrvatske, koja, uz porast legalnih migracija, bilježi i znatan broj ilegalnih prelazaka granice
O tome su u HRT-ovu Studiju 4 govorili demograf i politolog Tado Jurić te politički analitičar Dejan Kovač.
'Omjer radnih i ilegalnih migracija u EU-u je jedan prema deset. U Hrvatskoj je taj omjer još dramatičniji', rekao je Tado Jurić. Naglasio je da je pogrešna percepcija u društvu da se pod pojmom 'migracije' misli isključivo na ilegalne ulaske.
'Ilegalne migracije u Hrvatskoj su prije dvije godine iznosile 65 tisuća. No sada se broj smanjuje jer nema potrebe prelaziti ilegalno – u Hrvatsku se može doći legalno, preko agencije, uz radnu dozvolu. Hrvatska nema nikakve kriterije kao druge članice EU-a', upozorio je Jurić.
vezane vijesti
On smatra da Hrvatska na taj način zapravo olakšava ulazak migrantima u Europsku uniju. Naglasio je da 'se ilegalne migracije smanjuju zato što je Hrvatska postala agregator prebacivanja migracija u EU'. Komentirao je i tvrdnju da nema tko raditi u Hrvatskoj.
'To nije točno. Kad razgovaram sa svojim studentima, svi bi oni rado radili preko sezone, ali ne mogu za taj novac. Također, svi bi rado radili kao dostavljači hrane ili taksisti, ali tvrde da su aplikacije podešene tako da diskriminiraju Hrvate – hrvatsko prezime utječe na broj narudžbi. Riječ je o gušenju cijene rada', ustvrdio je.
Kovač: Bez migranata Njemačka ne može pokriti potrebe tržišta
Politički analitičar Dejan Kovač komentirao je najave njemačkog kancelara Merza o pooštravanju migracijske politike.
'Treba razlikovati predizbornu retoriku od politike nakon izbora. Njemačka realno ne može deportirati tisuće migranata jer ima potrebu za 400.000 novih radnika godišnje. Zbog manjka radne snage Njemačka je već dvije godine u recesiji', kazao je Kovač.
Dodao je da deportacije ne bi imale smisla kazavši: 'Ako bi deportirali stotinu tisuća ilegalnih, pa i nekih legalnih migranata, ne bi imali radnike ni za domove za starije, ni za bolnice. Lufthansini logistički radnici također su većinom stranci'.
'Njemačka ulaže u modele integracije – od obveznog učenja jezika do uključivanja u društvo. I u Hrvatskoj bismo mogli primijeniti sličan pristup jer migrante ne možemo tretirati samo kao radnu snagu, već kao građane', poručio je Kovač.
Jurić: Hrvatska ne privlači talente, već uvozi jeftinu radnu snagu
Na pitanje kamo vodi politika ignoriranja migracijskog pitanja u Hrvatskoj, demograf Tado Jurić istaknuo je ključnu razliku između hrvatskog i zapadnoeuropskog pristupa.
'To je bitno razlikovati. Njemačka ipak godišnje uvozi jednu trećinu visokoobrazovanih useljenika, a ne ilegalne migrante koji su niskokvalificirani. To je velika razlika između jezgre, u kojoj se privlače talenti, i periferije, u kojoj se nalazi Hrvatska', poručio je. Govoreći o iskustvu Velike Britanije, Jurić je podsjetio da je jedna od ključnih točaka izlaska iz Europske unije bila upravo kontrola migracija.
'Nigel Farage najavljivao je da će spriječiti daljnje migracije u Britaniju, i vidimo da se i sada vodi ista politika pritiska. Iz toga možemo nešto naučiti', kazao je.
Zaključno je upozorio: 'Nažalost, Hrvatska prolazi sve ono što je već viđeno u brojnim članicama EU-a. Paradoksalno, ne pokrećemo ključne korake – ni integracijske politike, ni migracijsku strategiju'.
