Izvršni direktor švedske tvrtke Saab, Micael Johansson, upozorio je da iako europski čelnici najavljuju značajna povećanja izdataka za obranu, postojeći administrativni procesi znatno usporavaju njihovu provedbu – što Europu čini nespremnom u slučaju vojne prijetnje iz Rusije
'Sada govorimo o tome da želimo izdvajati između 3,5 i pet posto BDP-a za obranu Europe. No kada krenu standardni postupci – u kojima obrambene snage najprije odlučuju na što će sredstva biti utrošena, a zatim se pokreće proces javne nabave – sve se znatno usporava', rekao je Johansson za Business Insider tijekom sigurnosnog foruma Shangri-La Dialogue.
'Proces je i dalje predug – prođe previše vremena prije nego što sredstva stignu do industrije', dodao je, istaknuvši da je zabrinut zbog tog jaza između planiranja i provedbe.
Kao ilustraciju, naveo je primjer Švedske, u kojoj bi, prema njegovim riječima, nakon najave povećanja obrambenog proračuna vojnim strukturama trebalo otprilike šest mjeseci samo da odluče na što će sredstva biti utrošena – i to prije nego što se uopće uključe nadležni za javnu nabavu i logistiku.
Švedska planira povećati izdvajanja za obranu s 2,4 posto BDP-a u 2024. na 3,5 posto do 2030. godine.
Tragična birokracija
'Dakle još uvijek samo gledamo nekoliko godina prije nego što se sustav stvarno pokrene, a to jednostavno nije dovoljno u vremenu rata – što je tragično', rekao je Johansson, u svibnju izabran za predsjednika Udruge europske zrakoplovne, sigurnosne i obrambene industrije (ASD).
Istovremeno je izrazio zabrinutost zbog ruske proizvodne moći, tvrdeći da Rusija trenutno proizvodi otprilike pet puta više topničkih granata godišnje nego cijela Europa zajedno.
'Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. To znači da moramo integrirati sustave proturaketne obrane, razvijati zajedničke borbene zrakoplove, ulagati u svemirsku tehnologiju i osigurati čvorišta za masovnu proizvodnju streljiva', naglasio je.
vezane vijesti
Procesi nad procesima
Sličnu zabrinutost izrazio je njemački general Carsten Breuer te je tijekom tog foruma u subotu rekao: 'U Njemačkoj smo imali situaciju – ili smo se barem suočili s njom – u kojoj su postojali procesi nad procesima, a svi su razvijeni s ciljem da se ne troši novac. Jer smo tada imali vremena, ali ne i sredstava.' Breuer je naglasio da bi se, ako bi se činilo da neki postupak prebrzo ide, 'razvijali dodatni proces da bi ga usporili'.
Vojni dužnosnici u Europi upozoravaju da bi njihove zemlje trebale biti spremne na mogući oružani sukob s Rusijom do 2029. godine – za kada se procjenjuje da bi Moskva mogla biti dovoljno snažna za napad na baltičke države.
Zabrinutost samo raste zbog moguće promjene američke politike pod drugom administracijom Donalda Trumpa, a ona bi mogla smanjiti američku vojnu prisutnost i potporu u Europi. Trump je ranije pozvao europske članice NATO-a da povećaju obrambene izdatke na pet posto BDP-a, a neke zemlje, uključujući Njemačku, već su signalizirale otvorenost za tu ideju.
Gripen bilježi rast potražnje
Saab, proizvođač borbenog zrakoplova Gripen, zabilježio je snažan rast potražnje otkako je započeo rat u Ukrajini 2022. godine. Najveći nordijski proizvođač obrambene opreme izvijestio je da mu je prihod u 2024. dosegao 63,75 milijardi švedskih kruna (približno 5,57 milijardi eura), što je značajan porast u odnosu na 2021., kada je iznosio 39,15 milijardi kruna (oko 3,42 milijarde eura).
