UMJETNA OPLODNJA

Stručnjaci ne bi dopustili ovakav zakon

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 12.06.2009 08:47
  • Objavljeno 12.06.2009 u 08:23
trudnoća trudna žena

trudnoća trudna žena

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Svaki zakon treba pratiti stvarni život, a ovaj o medicinski pomognutoj oplodnji je s njim u neskladu, smatra dr. Alfred Kniewald, biolog i pionir u humanoj reprodukciji, kojom se bavi već 30 godina. Većinu radnog vijeka proveo je u Njemačkoj

'Struka sigurno nije konzultirana pri donošenju ovog zakona, jer sam siguran da nitko od stručnjaka ovo ne bi dozvolio', kazao je za Jutarnji list dr. Kniewald i dodao da je zamrzavanje zametaka od najveće važnosti svakom paru koji se podvrgava medicinski pomognutoj oplodnji, jer povećava uspješnost postupka te smanjuje njegovu dužinu.

Posebno mu je nevjerojatno Vladino objašnjenje zbog čega više neće biti zamrzavanja zametaka. Vlada se, naime, boji mogućih manipulacija i krađa spolnih stanica, jer je Hrvatsku posljednjih godina potresalo nekoliko afera, od kojih je najpoznatija 'afera Kurjak'.

Zamrzavanje zametka praksa je u cijelom svijetu, a u Europi je bilo zabranjeno samo u Italiji od 2004. godine. Ipak, odmah nakon donošenja zakona podnesena je ustavna tužba koja je ove godine uvažena te je Ustavni sud ukinuo tu odredbu.

'Nevjerojatno je nešto zabraniti kako ne bi bilo zlouporaba. One se sprečavaju kontrolama, sankcijama i oduzimanjem licenci, a ne generalnim zabranama', objašnjava Kniewald.

Dodaje da se u Njemačkoj prije 20 godina, kad se počinjalo sa zamrzavanjem, rasprava vodila na filozofskoj razini o tome kad počinje život i kad se smije zamrzavati zametak. Dogovoreno je da život počinje kad se spoje dvije jezgrice muške i ženske spolne stanice, odnosno kad se počnu dijeliti. Prije toga zamrzavanje je dozvoljeno.

'Postojeći zakon ide najviše na ruku Češkoj i Sloveniji, gdje će naši parovi odlaziti zbog medicinski pomognute oplodnje jer su tamo zakoni mnogo bolji i fleksibilniji', istaknuo je dr. Kniewald.

U razgovoru za Jutarnji list jedna Zagrepčanka je ispričala kako nikad ne bi dobila svog sina da nije bilo mogućnosti zamrzavanja jajnih stanica.

Tek nakon pet godina umjetne oplodnje uspjela je zatrudnjeti. 'Zamislite koliko je žena u tom periodu moglo ostati u drugom stanju i koliko je djece moglo biti rođeno', pita se Marija. No nitko ne može predvidjeti koliko će jajnih stanica biti nakon hormonske stimulacije. Većina žena ih ima više od tri.

'Ako se samo tri mogu oploditi, što će biti s preostalim stanicama? Valjda se moraju uništiti, a poznato je da žene imaju ograničen broj jajnih stanica, da se troše', kaže Marija. Osim toga, jedan dio žena fizički ne može iznijeti trudnoću nakon hormonske stimulacije, već moraju pauzirati neko vrijeme nakon vađenja jajnih stanica. Budući da se jajne stanice kod nas ne mogu zamrzavati ni čuvati, te žene zapravo nemaju nikakve šanse za trudnoću.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi