OTKRILI DETALJE

Trump i Xi dogovorili novi plan: 'Preporod kineske nacije i stvaranje velike Amerike'

24.09.2026 u 16:38

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Kineski predsjednik Xi Jinping stigao je u Bijelu kuću, gdje ga je američki predsjednik Donald Trump dočekao osmijehom i rukovanjem

Nakon službenog dočeka dvojica predsjednika nastavit će razgovore iza zatvorenih vrata. Xi je u državnom posjetu Sjedinjenim Državama od 23. do 25. rujna.

No uoči važnog sastanka, kineski predsjednik je doživio i jedno neugodno iznenađenje.

Prosvjednici pokreta ‘Slobodni Tibet’ prosvjedovali su ispred kineskog veleposlanstva u Washingtonu uoči njegova dolaska u Bijelu kuću.

Pokret Free Tibet

Pokret Free Tibet okuplja organizacije i aktiviste koji se zalažu za prava Tibetanaca i njihovo pravo da odlučuju o vlastitoj budućnosti. Nastao je kao odgovor na kinesku vlast nad Tibetom, a upozorava na ograničavanje političkih sloboda te pritisak na tibetanski jezik, kulturu i religiju. Kampanje uključuju prosvjede, javno zagovaranje i pozive vladama da pokrenu pitanje Tibeta u razgovorima s Kinom.

Unutar pokreta postoje različiti politički ciljevi: neki traže neovisnost, dok Dalaj-lama i tibetanska uprava u egzilu zagovaraju stvarnu autonomiju unutar Kine. Zajednički im je zahtjev da Tibetanci mogu slobodno čuvati svoj identitet i ostvarivati temeljna prava.

Trump: Ostvarili smo velik napredak, Xi je spreman surađivati

Nakon dočeka u Bijeloj kući Donald Trump rekao je da se njegov odnos s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom temelji na ‘uzajamnom poštovanju’. Ustvrdio je da su SAD i Kina zajedničkim radom ostvarili ‘velik napredak u pitanjima s kojima se suočavaju naše dvije zemlje’, prenosi BBC.

Trump je kazao da dvije strane rade na uravnoteženijim trgovinskim odnosima, uključujući otvaranje novih mogućnosti na kineskom tržištu za američke poljoprivrednike i stočare. Najavio je i razgovore o sigurnosti, tehnologiji te onome što naziva ‘superinteligencijom’. Odluke donesene u tim područjima, rekao je, mogle bi pridonijeti miru i blagostanju u desetljećima koja dolaze.

Xi: Spreman sam raditi s Trumpom

Xi je zahvalio Trumpu i njegovoj supruzi Melaniji na gostoprimstvu te im čestitao 250. obljetnicu američke neovisnosti. Rekao je da je u SAD došao kako bi nastavio prijateljske odnose i proširio suradnju dviju zemalja. Dodao je da je spreman raditi s Trumpom kako bi američko-kineske odnose usmjerili prema stabilnoj budućnosti.

Između Washingtona i Pekinga i dalje postoje prijepori oko carina, izvoza napredne tehnologije i kineske kontrole nad opskrbom rijetkim zemnim metalima.

Pozvao je SAD da ojačaju komunikaciju i ‘iskreno surađuju’. ‘Kina i SAD se razlikuju, ali iskrenim, temeljitim i trajnim dijalogom naše se zemlje mogu bolje razumjeti i izgraditi međusobno povjerenje’, rekao je.

Dodao je da se on i Trump međusobno poštuju i održavaju kontakt. Prema Xijevim riječima, interesi dviju zemalja duboko su isprepleteni, a prostora za suradnju ima mnogo. ‘Suradnja Kine i SAD-a možda neće riješiti svaki problem u svijetu, ali bez nje će mnoge svjetske probleme biti teško riješiti’, poručio je.

'Tražimo pravednost'

Xi je izrazio nadu da će se prema kineskim tvrtkama u SAD-u postupati pravedno. Rekao je i da obje zemlje imaju odgovornost razvijati umjetnu inteligenciju za dobrobit ljudi te osigurati da ostane pod ljudskim nadzorom.

Peking je spreman surađivati s Washingtonom u trgovini, dodao je Xi. Poručio je da konkurencija između dviju zemalja treba biti ‘zdrava’ – utrka u kojoj jedna drugu potiču na napredak, a ne nadmetanje u kojem jedna mora pobijediti, a druga izgubiti.

Podsjetnik na zajedničku povijest

Kineski vođa podsjetio je da su se kineski i američki vojnici u prošlosti borili ‘rame uz rame protiv fašističke agresije’. ‘Kineski narod nije zaboravio taj dio povijesti, kao ni američki’, rekao je te najavio da će Kina tijekom idućih pet godina pozvati 100.000 mladih Amerikanaca u posjet u sklopu programa obrazovne razmjene.

Govoreći o prijateljstvu dviju zemalja, Xi je najavio i dolazak dviju pandi u zoološki vrt u Atlanti. Na kraju govora poručio je da ‘veliki preporod kineske nacije i ponovno stvaranje velike Amerike mogu ići ruku pod ruku’. Pozvao je dvije zemlje da nastave graditi prijateljstvo svojih naroda i surađuju na ‘stvaranju boljeg svijeta’.

Trump je Xija i njegovu suprugu Peng Liyuan dočekao još u srijedu navečer, po dolasku u vojnu bazu Joint Base Andrews. Program državnog posjeta uključuje i večeru u Bijeloj kući koja se održava večeras.

Riječ je o prvom slučaju u posljednjih 11 godina da je neki američki predsjednik stranog državnika dočekao u zračnoj bazi Andrews. Posljednji je to učinio predsjednik Barack Obama 2015. godine, kada je dočekao papu Franju, objavio je C-SPAN, koji prati predsjedničke aktivnosti.

U izjavi nakon dolaska koju je prenijela kineska novinska agencija Xinhua, Xi je izrazio nadu u stabilnije odnose sa SAD-om, poručivši da bi Peking i Washington trebali biti "partneri, a ne suparnici" te da se "povijesna logika mirnog suživota" dviju zemalja nije promijenila.

Za Trumpa, koji pridaje veliku važnost ceremonijama i osobnim odnosima s moćnim svjetskim čelnicima, posjet je istodobno pitanje nacionalnog prestiža i prilika za diplomaciju na najvišoj razini.

Američki predsjednik želi uzvratiti za raskošan doček koji mu je priređen u Kini u svibnju te impresionirati Xija ceremonijama koje će se održati na južnom travnjaku Bijele kuće, u Državnom katu i Ružičnjaku.

Tajvan je najosjetljivije pitanje

Tajvan, demokratski uređeni otok na koji Kina polaže pravo, predstavlja najosjetljivije pitanje.

Američki saveznici u Aziji strahuju da bi Trump mogao biti spreman ublažiti američku potporu Tajvanu kako bi osigurao gospodarske ustupke od Kine.

Očekuje se da će Xi od Trumpa zatražiti obustavu američke prodaje oružja Tajvanu. To bi pitanje, prema izvorima upoznatima s razgovorima, mogao otvoriti i tijekom njihova planiranog posjeta američkom Nacionalnom arhivu u petak.

Kina zauzvrat nudi pomoć u pritisku na Iran, rekli su izvori Reutersu.

Nakon samita u svibnju Trump je rekao da je stavio na čekanje paket oružja za Tajvan vrijedan oko 14 milijardi dolara te ga nazvao "vrlo dobrim pregovaračkim adutom".

Čelnici će vjerojatno razgovarati i o ratu u Iranu, no zasad je malo znakova da je Peking spreman izvršiti pritisak na svog saveznika kako bi prihvatio američke zahtjeve, unatoč poremećajima koje je sukob izazvao u opskrbi energentima i trgovini.