KADA PLAVCIMA REĆI NE?

Što vam policija smije raditi, a što ne smije

Uhićenje policija

Uhićenje policija

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Iako je nedavno privođenje alkoholizirane žene, koja je odbijala legitimiranje, na glavnom zagrebačkom trgu izgledalo vrlo agresivno, policijska interna kontrola zaključila je da ovlasti nisu prekoračene niti je primijenjena prekomjerna sila. No nameće se pitanje znaju li građani svoja prava prilikom policijskog postupanja i kada čuvarima reda smiju reći 'ne'
Privođenje na Trgu bana Jelačića

Prošle godine javnost je zgrozilo privođenje branitelja i aktivista Siniše Krčmareka u njegovom domu i pred maloljetnom djecom. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije kaže da je policija u tom slučaju prekoračila ovlasti jer je na privatni posjed ušla bez naloga. Što se tiče privođenja na Trgu bana Jelačića, policija je, kaže Bosanac, morala koristiti najmanju moguću ovlast da stigne do željenog cilja. 'Mislim da su u ovom slučaju pretjerali jer odmah idu s jačom mjerom prisile', napomenuo je.

Bosanac se dulje vrijeme bavi monitoringom policije ukazujući na probleme te educirajući javnost o pravima pojedinca. Ukazao nam je na nekoliko situacija te stvari koje policijski službenici smiju, a koje ne smiju činiti, ali i koja su prava građana prilikom postupanja policije.

1. slučaj: Legitimiranje

S nasumičnim legitimiranjem susreli su se mnogi, posebice mladi koji imaju susrete s policajcima tijekom noćnih sati. No ono što mnogi nisu znali jest da policijski službenik osobi koju legitimira mora reći razlog zbog kojeg utvrđuje identitet. 'Pravo je policije da utvrdi identitet osobe, no ključno je da vam policajac mora reći zašto vas legitimira, a ne da vas izabere slučajnim odabirom. Jedina je iznimka ako otkrivanje razloga legitimiranja može naštetiti policijskoj istrazi', kaže Bosanac te savjetuje našim čitateljima da prilikom legitimiranja svakako pitaju policajca za razlog postupanja.

2. slučaj: Ulazak u dom

Bosanac kaže da policija smije zvati na obavijesne razgovore od šest sati ujutro do 22 sata. Nakon toga smiju potražiti osobu na kućnoj adresi i ući joj u dom samo u zakonski propisanim slučajevima, tj. ako osoba sama to zatraži, ako iz stana dolazi poziv u pomoć, ako treba otkloniti ozbiljnu opasnost po život i zdravlje ljudi ili ako postoji nalog za privođenje, a vi se ne odazovete. 'Ako dođu tražiti obavijesni razgovor, policijski vam službenik nema pravo ući u dom osim ako ga sami ne pozovete', kaže Bosanac.

Privođenje Siniše Krčmareka
3. slučaj: Pretresanje i oduzimanje stvari

I u ovom slučaju, kao i kod legitimiranja, policijski službenici ne smiju pretražiti, recimo, vaše vozilo, a da vam ne kažu razlog. Uz to, za pretresanje mora postojati određena sumnja, a ne metoda slučajnog odabira.

4. slučaj: Ograničavanje prostora kretanja

Policija ima pravo ograničiti građanima pravo kretanja u nekom prostoru ili u nekom objektu ako je riječ o osiguranju tog objekta, sprečavanju kaznenog djela i slično. Važno je znati da to pravo traje šest sati te vam nakon toga nemaju pravo ograničiti kretanje.

5. slučaj: Razmještanje prosvjednika

Bosanac tvrdi da se prosvjednike koji pružaju pasivni otpor ne smije uhićivati, već samo razmjestiti. Takva je situacija bila tijekom prosvjeda u Varšavskoj protiv gradnje garaže Horvatinčićevog centra Cvjetni. Policija je tom prilikom u 'marice' utrpala više od 140 osoba koje su pružale pasivni otpor.

6. Zlatno pravilo

Ako uočite ikakvu nepravilnost u postupanju ili na nju sumnjate, upamtite broj značke policijskog službenika.

Ostojić devastira civilni nadzor policije

Upravo se na sankcije protiv pasivnih prosvjednika odnosi i amandman na izmjene i dopune Zakona o policiji. Udruge civilnog društva u Zakon pokušavaju ponovno ugurati odredbu o civilnom nadzoru policije, koju je bivši ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko prošle godine uvrstio u novi Zakon, a Bosanac kaže da je novi ministar Ranko Ostojić krenuo to 'devastirati'. Riječ je o nadzoru koji bi činile civilne osobe, a aktualni ministar nastoji da jedan član bude i pripadnik policije. Bosanac kaže da za to nema potrebe te da policijski službenik treba imati savjetodavnu ulogu u nadzoru. 'Mogu razumjeti da policija može 'fulati', no čini mi se da ima ovlasti da može puno puta pogriješiti, a to mora biti izuzetak. Kako dođe do pogreške, treba je priznati i ispričati se', zaključio je Bosanac.

U jednoj godini 47 pritužbi na rad policije

Iz Ureda pučkog pravobranitelja doznajemo da su 2010. godine po pritužbama građana na postupanje policije u 47 predmeta zatražili obavijest ili izvješće Odjela za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova. Građani se žale na neprofesionalno postupanje policijskih službenika prilikom poduzimanja policijskih ovlasti, tj. da su policijske ovlasti prekoračene. Kada Ured pučkog pravobranitelja zaprimi pritužbe, procjenjuje njihovu osnovanost te traži izvješće interne kontrole MUP-a.

Ured je zadovoljan ažurnošću policijske interne kontrole, no ne i sadržajem. Naime, odgovori koje šalju pučkom pravobranitelju formalni su i ne govore o argumentima zašto su neku pritužbu ocijenili osnovanom ili neosnovanom. I pučki pravobranitelj Jurica Malčić opetovano upozorava na nužnost civilnog nadzora policije.

U tijeku je javna rasprava o izmjenama Zakona o policiji, a udruge za zaštitu ljudskih prava opetovano su posljednjih tjedana upozoravale da je izmjena tog zakona korak unazad.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi