Sve je počelo jednim pogrešno napisanim slovom na zidu novosadske gimnazije.
Od običnog grafita nastala je riječ koja je obilježila gotovo dvije godine studentskih prosvjeda u Srbiji, postala internetski hit, inspirirala pjesme i završila na majici Aleksandra Vučića. A nakon izbornog poraza njegove liste dogodio se i simboličan kraj Ćacilenda, šatorskog naselja u središtu Beograda koje je postalo jedno od najprepoznatljivijih obilježja sukoba vlasti i studentskog pokreta.
U nedjelju navečer, nakon što je Aleksandar Vučić priznao poraz na parlamentarnim izborima, građani su ušli u Pionirski park u Beogradu i počeli uklanjati šatore i metalne ograde.
Bio je to kraj jedne od najupečatljivijih epizoda studentskih prosvjeda, ali i povod za prisjećanje na neobičnu priču o tome kako je nastao izraz 'ćaci'.
Sve je počelo jednim grafitom u Novom Sadu
Na ulazu u Gimnaziju 'Jovan Jovanović Zmaj' u Novom Sadu 22. siječnja 2025. pojavio se grafit ispisan crvenom bojom.
Poruka je trebala glasiti 'Đaci u školu', odnosno pozivati učenike da prekinu bojkot nastave i vrate se u školske klupe.
Međutim, nepoznati autor napravio je pogrešku pri pisanju ćirilicom. Umjesto slova Đ (Ђ) napisao je Ć (Ћ), pa je na zidu osvanula poruka 'Ćaci u školu'.
Fotografija se munjevito proširila društvenim mrežama, a učenici su autora ironično nagradili prvim mjestom za najgore poznavanje ćirilice.
Ubrzo je na Facebooku nastao i šaljivi događaj pod nazivom 'Tražimo Ćacija da ga pošaljemo u školu', za koji je zanimanje pokazalo više tisuća korisnika.
Grafit je naknadno prepravljen, a zatim i uklonjen. No riječ koja je nastala zahvaljujući pogrešci nastavila je živjeti vlastitim životom.
Od internetske šale do simbola prosvjeda
Izraz 'ćaci' vrlo je brzo prerastao početnu šalu.
Studenti koji su sudjelovali u blokadama fakulteta počeli su ga koristiti kao podrugljiv naziv za one koji su se protivili prosvjedima i podržavali vlast Aleksandra Vučića.
Posebno se proširio nakon što se u ožujku 2025. u Pionirskom parku u Beogradu pojavila skupina koja se predstavljala kao 'Studenti 2.0'.
Njezini članovi tvrdili su da žele nastaviti studirati i zahtijevali prekid blokada fakulteta. Protivnici vlasti počeli su ih nazivati 'ćacijima', dovodeći u pitanje njihovu neovisnost i povezanost s vladajućom Srpskom naprednom strankom.
Tako je nastao i naziv 'Ćacilend', kojim je prozvan šatorski kamp u Pionirskom parku, nedaleko od zgrada Predsjedništva i Narodne skupštine Srbije.
'Tko ne skače, taj je ćaci' postao je prosvjedni hit
Riječ se ubrzo preselila i na studentske transparente, u pjesme i među slogane koji su se izvikivali tijekom prosvjeda. Jedan od najpoznatijih postao je 'Tko ne skače, taj je ćaci'.
Uz taj su slogan studenti i njihovi pristaše skakali na ulicama i trgovima, a snimke su se širile društvenim mrežama.
U travnju 2025. poznata beogradska hip-hop skupina Beogradski sindikat objavila je pjesmu 'Mojne da si ćaci', nadahnutu upravo tim prosvjednim sloganom. Pjesma je dodatno popularizirala izraz i pretvorila ga u dio šire prosvjedne kulture.
Tako je jedna pravopisna pogreška postala mnogo više od internetske šale - pretvorila se u prepoznatljiv simbol političkih i društvenih podjela u Srbiji.
Vučić obukao majicu 'I ja sam ćaci'
Zanimljivo je da su izraz koji je nastao kao poruga pristašama vlasti s vremenom počeli koristiti i sami predstavnici vlasti.
Aleksandar Vučić 4. travnja 2025., na Dan studenata, objavio je videosnimku na kojoj nosi bijelu majicu s natpisom 'I ja sam ćaci'. Time je javno podržao skupinu iz Pionirskog parka.
'Kao što vidite, nosim majicu na kojoj piše I ja sam ćaci. Nisam. Ti mladi momci i djevojke mnogo su hrabriji od mene', poručio je tada Vučić.
Objasnio je da majicu nosi kako bi pokazao solidarnost sa studentima koji se protive blokadama i žele nastaviti nastavu. Na taj je način izraz koji je prvotno služio za ismijavanje njegovih pristaša postao i dio političke komunikacije vlasti.
Slogan 'I ja sam ćaci' koristili su i drugi dužnosnici Srpske napredne stranke.
Srušen Ćacilend nakon izbornog poraza
Priča o Ćacilendu dobila je novi nastavak u nedjelju, 25. listopada 2026., nakon parlamentarnih izbora na kojima je Vučićeva lista, prema prvim projekcijama, izgubila od Studentske liste.
Nakon Vučićeva priznanja poraza građani su ušli u Pionirski park, gdje je šatorski kamp gotovo godinu i pol bio simbol podrške vlasti i protivljenja studentskim blokadama.
Okupljeni su počeli uklanjati šatore i metalne ograde kojima je park bio ograđen.
Muškarci odjeveni u crno, koji su se ranije nalazili u parku, počeli su napuštati prostor, a na društvenim mrežama proširile su se snimke njihova odlaska.
'Srbija je progledala', poručio je jedan od okupljenih tijekom uklanjanja šatora.
Time je šatorsko naselje koje je mjesecima bilo predmet političkih sukoba i prosvjeda počelo nestajati iz središta Beograda.
Grafit je odavno uklonjen, a sada su počeli nestajati i šatori Ćacilenda. No riječ nastala iz jedne pravopisne pogreške ostat će jedan od najprepoznatljivijih simbola razdoblja studentskih prosvjeda u Srbiji.