Što Grcima donosi DA, a što NE na referendumu?

Grčki narod danas izlazi na referendum koji nije mogao biti dramatičniji i čije su posljedice potpuno neizvjesne, bez obzira na rezultat. Nejasno je sve: od samog predugačkog pitanja koje se odnosi na prihvaćanje, odnosno, neprihvaćanje nacrta sporazuma s kreditorima koji je već povučen sa stola, do toga što će dugoročno značiti odgovor 'ne' za koji navija grčka vlada, a što će značiti odgovor 'da' koji forsiraju europske institucije. Jedino što je sigurno jest da će rezultati ovog referenduma označiti kraj prvog čina - pregovaračke trakavice bez pravih pomaka - te da o njemu ovisi opstanak Sirizine vlade

Jer iako se pregovaralo dugih pet mjeseci, početne pozicije ostale su potpuno iste: Siriza insistira da je bilo kakav program pomoći bez restrukturiranja duga ili značajnog otpisa duga, neodrživ te da se Grčka ne može spasiti nastavkom neuspjelih mjera štednje koje najviše pogađaju najslabije dijelove društva, a europske institucije i dalje smatraju da je Sirizu najbolje srušiti i za stol dovesti nekog 'ozbiljnog', odnosno, njima sklonijeg i poslušnijeg pregovarača. Bez obzira na niz sastanaka, približavanje pozicija i sklapanje reformskog paketa, ništa se značajno nije promijenilo u tim pozicijama i došlo je vrijeme da se s tim natezanjem prekine.

Da stvar bude bolja, nakon što su pregovori prekinuti, Siriza najavila referendum i propustila platiti MMF-u, a Europska središnja banka ponovo udarila svojim najmoćnijim oružjem - smanjenjem dotoka novca u grčke banke, sam MMF objavio je dokument u kojem priznaje da je grčki dug neodrživ. Prema izvještaju stručnjaka MMF-a, Grčka bi trebala na 20 godina biti oslobođena bilo kakvog vraćanja duga, a zadnje isplate ne bi trebale doći na red do 2055. godine. U novom programu pomoći Grčkoj bi trebalo 10 milijardi eura da prebrodi sljedećih nekoliko mjeseci te dodatnih 50 milijardi u razdoblju nakon toga.

'To je bila mantra naše vlade od 26. siječnja, našeg prvog dana na poslu. Točno pet mjeseci kasnije, 26. lipnja, MMF je priznao da smo u pravu - istog onog dana kad je premijer Aleksis Cipras pozvao na referendum kako bi grčki narod odbio prijedlog MMF-a koji ne nudi olakšavanje tereta duga', napisao je grčki ministar financija Janis Varufakis na svom blogu.

Prema analizi MMF-a, da bi grčki dug bio održiv, Grčka je u zacrtanom razdoblju trebala od najniže stope rasta produktivnosti u Europskoj uniji iz vremena kad je 1981. ušla u EU, stići do zemlje s jednom od najviših stopa rasta i stope zaposlenosti jednake njemačkoj. To se trebalo ostvariti toliko spominjanim strukturalnim reformama, međutim, sam izvještaj MMF-a pokazuje da su reforme tržišta rada imale negativan utjecaj na produktivnost. Bez značajnog rezanja duga, ni nakon 50 godina mjera štednje (s primarnim suficitom od 2,5 posto) dug neće biti sveden na održivu razinu, sumira Varufakis izvještaj MMF-a uz epilog da nikad do sada nije neka važna institucija zagovarala politiku koja je u žestokom sukobu s njenim vlastitim istraživanjima te kako se nikad do sada MMF nije u svojoj ekonomskoj analizi toliko slagao s vladom koju želi devastirati.

Sirizini motivi i moguće posljedice

Grčki premijer Aleksis Cipras i njegov ministar financija Janis Varufakis referendum su raspisali kako bi dobili novi mandat za odbijanje nacrta programa mjera štednje. U obraćanju javnosti te u brojnim intervjuima tvrde da će se nakon ponovljenog glasnog 'ne', europske institucije povući i u vrlo karatkom vremenu staviti na stol bolju ponudu. Pokazuje li spomenuti izvještaj MMF-a da su na dobrom tragu (odnosno je li taj izvještaj objavljen na mig SAD-a koji se plaši geostrateških posljedica europskog izoliranja Grčke), nemoguće je procijeniti. Činjenica je, međutim, da Cipras i Varufakis nisu osobno mogli postupiti drugačije, odnosno, kako je Varufakis rekao za Bloomberg, radije bi si odrezao ruku nego stavio svoj potpis na nešto protiv čega se cijelog života bori. Obojica su u intervjuima najavili ostavke ako na referendumu prođe opcija 'za'.

Osim osobnih razloga, tu je i stanje unutar Sirize. Cipras i Varufakis klasični su europski socijaldemokrati koji se zalažu za pronalaženje rješenja unutar Europske unije i eurozone (odnosno, za cijelu Europsku uniju i eurozonu), dok najmanje trećina članova Sirize otpočetka smatra da kraj mjera štednje i ostanak u eurozoni ne mogu zajedno i da Grčka mora izaći iz eurozone. Pitanje je bi li i čijim glasovima potpis na sporazum s EU prošao u grčkom parlamentu, odnosno, bi li Sirizina vlada opstala. Na ovaj način, Siriza ostaje čista obraza.

Zašto pitanje nije 'Odbijate li plan europskih kreditora uz cijenu izlaska iz eurozone?'

Varufakis objašnjava da ne postoje pravne mogućnosti za to, s obzirom na to da izlazak iz eurozone nije uopće kao mogućnost propisan ikakvim europskim pravilima (pa zato teoretski ni EU ne može izbaciti Grčku iz eurozone). Međutim, iako je ne može izbaciti, EU se može nastaviti koristiti istim sredstvom kojim se koristila i do sada - obustavom dotoka novca u banke, što bi u konačnici Grčku moglo natjerati u Grexit.

Angeliki Mouzakiti, znanstvenica, kolumnistica i članica Sirize: Zašto ću glasati 'ne'

Ne bojite li se da 'ne' u konačnici može dovesti do kaosa i, naposljetku, do izlaska Grčke iz EU? Može li Cipras u tim okolnostima ostati na vlasti?
Kao prvo, zemlja može ostati u EU i ako nije u eurozoni. Treba, međutim, naglasiti da cilj grčke vlade nije izlazak iz eurozone. Zato su i pokušavali toliko dugo razgovarati s Europljanima pred koje su stavili brojne svoje prijedloge koji su, nažalost, odbačeni. 'Uzmi ili ostavi' ultimatum međunarodnih kreditora ponižavajući je za grčki narod, naročito i stoga što uključuje rezanje mirovina i plaća i visoko oporezivanje poljoprivrede i i turizma, dvaju vitalnih sektora grčke ekonomije. Glas 'za' značio bi sporo umiranje grčke ekonomije. 'Ne' će sigurno prouzročiti određene teškoće na početku, ali dugoročno, mogao bi dovesti i do oporavka grčke ekonomije. Ako nas i pokušaju izbaciti iz eurozone i natjeraju nas da vratimo vlastitu valutu, teške posljedice osjetit će i eurozona. Za nas je to pitanje demokracije. Mi mislimo da je 'ne' u ovom slučaju više proeuropsko nego što je 'da'. Europski ideali ne bi trebali uključivati samo europsku valutu i odluke neizabranih tehnokrata. Oni bi trebali uključivati i demokraciju, dostojanstvo i pravo na političko odlučivanje. Ne želimo Europu banaka, želimo Europu ljudi. Ne želimo Europu koja se bazira na strahu. Na pitanje je li Cipras dovoljno jak da ostane na vlasti ako nas izbace iz eurozone, ne može se u ovom trenutku odgovoriti sa sigurnošću. To će ovisiti o grčkom narodu. Ako 'ne' dobije visoki postotak na referendumu, Ciprasova vlada dobit će dodatnu prednost jer će imati podršku većine grčkog naroda. Zaključno, u ovom trenutku ni jedna odluka nije laka. 'Da' bi značilo godine i desetljeća štednje u Grčkoj. 'Ne' će ispočetka donijeti probleme, ali i nadu za oporavkom u dugoročnom smislu.

Brojni grčki, europski i američki analitičari ovih dana opredjeljuju se za 'da' ili za 'ne' u ovom grčkom referendumu. Oni koji navijaju za 'ne', naglašavaju da nastavak sadašnje politike ne vodi ničemu nego sporoj i dugoj smrti te da je bolje proći kroz težak početni period poslije kojeg će se zemlja postaviti na noge. Argumentiraju, poput Nobelovca Josepha Stiglitza, da su postojale već i ranije zemlje koje su odbile diktat plaćanja MMF-u, poput Argentine, pa su preživjele i oporavile se. Argentina je, međutim, u tom trenutku imala svoju vlastitu valutu, dok Grčka, kako je to naglasio i Varufakis, više nema ni strojeve kojima bi tiskala drahmu.

U cijeloj toj 'loše - loše' situaciji ostat će zabilježeno kako je Europska unija dala sve od sebe da sruši jednu demokratski izabranu vladu kako bi zadržala postojeći status quo u Europi, negirajući tako glavninu vrijednosti na kojima je utemeljena.

Spiros Sofos, predavač na Centru za bliskoistočne studije Sveučilišta u Lundu: Zašto ću glasati 'da'

Najprije trebam pojasniti kako moje 'da' nije glas za način na koji su nas partneri u pregovorima tretirali te za otrov koji su kao lijek prodavali našoj bolesnoj ekonomiji. Mislim da nitko ne želi oštre mjere štednje. Dakle, to nije 'da' kojim želim pomoći njihovoj taktici koja se svodi na pokušaj promjene režima. Moje 'da' nije odbacivanje argumenata koje je Siriza artikulirala i kojima dokazuje da su mjere štednje podbacile, da one predstavljaju selektivni kazneni mehanizam koji ignorira suodgovornost kreditora i onog kojem se novac daje i koji utječe na životne izbore stvarnih ljudi. To nije priznanje za transformaciju ključnih institucija EU u utjerivače dugova koji zahtijevaju pristajanje i poslušnost. Nisam za eurozonu koja radi prvenstvo na osiguranju solventnosti banaka, a ne fokusira se na ljude. Glasat ću 'da' jer je 'ne' još nejasnije od 'da ' i otvara sve mogućnosti za dalju devastaciju Grčke koja će biti još neusporedivo gora od sadašnjih problema. I zato što je 'ne' izbor oportunista i salonskih ljevičara koji misle da je revolucija igra koju su oni spremni igrati na račun onih o čijim bi se interesima trebali brinuti. I zato što mislim da je europska perspektiva najbolji izbor za moju zemlju da se otvori i demokratizira unatoč svim defektima EU-a. Naposljetku i zato što mislim da ćemo živjeti i drugi dan u kojem ćemo se protiv štednje boriti s ostalim progresivnim snagama u Europi. Glasat ću 'da' zato što ne želim da moje primjedbe na način kako se rukovodi ovom krizom kod kuće i u Bruxellesu, uzurpiraju političari koji sanjaju da mogu dati Uniji udarac u nos razbijanjem eurozone ili koji će dati patnje moje zemlje za primjer kako se ne ponašati drugim Europljanima koji će na izbore kasnije tijekom godine, u Španjolskoj i drugdje. Trenutno je povjerenje na najnižoj zamislivoj razini, a ni ja nisam imun na paranoju koja se razvila. Naravno da me zabrinjava što time stajem na istu stranu s Antonisom Samarasom čiji nacionalizam i politički egoizam prezirem. Jučer je skupina umirovljenih generala izdala priopćenje u potporu kampanji 'da', pozivajući se na brigu za nacionalnu sigurnost, što me ljuti, a danas je kampanju 'da' podupro i bivši premijer u čije je vrijeme dug pobjegao u nebo i to zbog njegove politike zapošljavanja stranačklih podanika u javni sektor. Ali nemam izbora, jer nam ovaj referendum ne daje nikakav izbor. Referendum je nametnula Siriza jer nije željela platiti političku cijenu pregovora i jer je njeno vodstvo u polarizaciji vidjelo način da proširi svoju bazu podrške. Ovo je opasna kocka jer je referendum s nejasnim pitanjem i predmetom i bez roadmapa za ono što slijedi, ozbiljno podijelio grčko društvo. Svjedočimo razdoblju kaosa. Postoje dvije istine, a onaj tko zagovara drugu, nije više politički oponent, već netko tko surađuje s izdajnicima; ljudi zazivaju suđenja za vladine pregovarače, ministar obrane neki dan je rekao da je vojska spremna garantirati unutarnji mir i sigurnost, iako to ne proizlazi iz njene ustavne uloge. Mediji s obje strane manipuliraju s podacima. Prolazimo kroz traumatično vrijeme, a za to je odgovorno loše upravljanje krizom od strane vlade', objašnjava profesor Sofos. Ističe da je najava referenduma pokrenula neke diskusije u Bruxellesu i Berlinu o održivosti grčkog duga. 'Razgovarao sam s nekim članovima Europskog parlamenta i izgleda da dolazi do zaokreta prema velikodušnom oprostu duga kako bi se normalizirala situacija i vratila na put razvoja. Ovaj referendum postavlja pitanje koje više nije relevantno, pita ljude da odbiju ili prihvate dva nacrta dokumenta kojima nitko nema pristup. Potrebno je više odgovornosti', smatra profesor. Na pitanje o posljedicama odgovora 'ne', odnosno, 'da', Sofos kaže kako mu se čini da s odgovorom 'da' neće biti prisiljeni potpisati dokument u kojem neće biti barem obećanje prolongacije razdoblja plaćanja i redukcije duga. ''Ne' će biti popraćeno pozivom na daljnje pregovore bilo od strane grčke vlade ili kreditora, ali mislim da će kreditori na 'ne' odgovoriti s animozitetom jer su teškoće postizanja sporazuma s grčkom vladom dovele do intenzivne antipatije i opasnih izjava u kojima se traži promjena vlade. To nikome ne pomaže', napominje. Sumnja da će se Siriza održati na vlasti bez obzira na ishod. 'Mislim da je i sama Siriza iscrpljena ovim procesom i shvaćanjem da ne mogu 'prodati' nikakav kompromis s obzirom na svoja maksimalistička izborna obećanja', ocjenjuje.