Cijene stanova, najamnine i troškovi energenata posljednjih godina sve više opterećuju kućne budžete diljem Europe. Milijuni građana za stanovanje izdvajaju više od 40 posto raspoloživih prihoda, a među najpogođenijim zemljama posebno se ističe Grčka. Hrvatska je, prema podacima Eurostata, među državama s najmanjim udjelom stanovništva koje je suočeno s takvim opterećenjem
Prema podacima Eurostata, cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji porasle su u prosjeku za 69 posto između 2015. i drugog tromjesečja 2026. godine. U pojedinim državama cijene su se čak više nego udvostručile, dok su istodobno rasle najamnine i troškovi energije.
Stambena kriza
Europsko vijeće upozorava na stambenu krizu uzrokovanu rastom cijena nekretnina i ukupnih troškova stanovanja, piše Euronews.
Jedan od pokazatelja ozbiljnosti problema jest udio stanovništva koje za stanovanje izdvaja više od 40 posto raspoloživih prihoda. Eurostat taj pokazatelj naziva stopom prekomjernog opterećenja troškovima stanovanja. Na razini EU-a ona je 2025. godine iznosila 7,7 posto.
vezane vijesti
Stručnjaci upozoravaju da su glavni uzroci takvog opterećenja rast cijena stanova i najamnina, koji je u mnogim gradovima znatno brži od rasta plaća, osobito kod građana s nižim primanjima.
Među europskim državama za koje su dostupni podaci, najteža je situacija u Grčkoj. Ondje je čak 26,4 posto stanovnika 2025. živjelo u kućanstvima koja su za stanovanje izdvajala više od 40 posto raspoloživih prihoda. To je više od tri puta iznad prosjeka EU-a.
Na drugom mjestu među članicama Unije nalazi se Danska s 14,7 posto, a slijede Njemačka s 11,2 i Švedska s 10,8 posto.
Iznad europskog prosjeka su i Estonija (8,8 posto), Češka (8,2 posto) i Luksemburg (8,1 posto). Izvan EU-a visoke stope bilježe Švicarska (15,3 posto) i Norveška (13,5 posto).
Hrvatska pri dnu ljestvice
S druge strane, najniže opterećenje zabilježeno je na Cipru, gdje samo 2,4 posto stanovnika za stanovanje izdvaja više od 40 posto prihoda.
Hrvatska je također pri dnu ljestvice s udjelom od 3,2 posto, dok Slovenija i Slovačka bilježe po 3,5 posto.
Među najvećim gospodarstvima EU-a Španjolska je na 7,2 posto, Francuska na 6,4, a Italija na pet posto. Njemačka se, s druge strane, nalazi znatno iznad prosjeka.
Iako postoci pokazuju razlike među državama, stvarni broj pogođenih građana dodatno otkriva razmjere problema. U Europskoj uniji više od 34 milijuna ljudi živi u kućanstvima koja za stanovanje izdvajaju više od 40 posto raspoloživih prihoda.
Najviše ih je u Njemačkoj, čak 9,4 milijuna. Slijede Turska s 8,6 milijuna, Francuska s 4,4 milijuna, Španjolska s 3,5 milijuna i Italija s 2,9 milijuna. Grčka je na šestom mjestu s 2,7 milijuna pogođenih stanovnika.
Posebno su ugroženi građani s niskim primanjima. Među osobama koje su u riziku od siromaštva, čak 29,1 posto stanovnika EU-a troši više od 40 posto raspoloživih prihoda na stanovanje.
U Grčkoj je situacija još dramatičnija: takvo opterećenje pogađa čak 82,6 posto osoba u riziku od siromaštva. Slijede Danska s 59,8 posto i Švicarska s 56,1 posto.
U Hrvatskoj taj udio iznosi 14,9 posto, što je među nižim vrijednostima u Europi. Na Cipru je 7,6 posto, a u Albaniji 8,2 posto.
Stručnjaci upozoravaju da se razlike među državama ne mogu objasniti samo cijenama nekretnina. Važnu ulogu imaju visina plaća, socijalni sustav, udio građana koji žive u unajmljenim stanovima te opći životni troškovi.
Dodatni pritisak u idućem razdoblju mogli bi predstavljati rast cijena energije, kamatnih stopa i inflacije, osobito ako se oni nastave povećavati brže od prihoda kućanstava.
