Mencinger već niz godina zastupa tezu da su tranzicijske države koje su "rasprodale" svoja poduzeća postupile loše, jer se pokazalo da je nakon priljeva kapitala i znanja, s vremenom došlo do odljeva kapitala iz tranzicijskih zemalja u matične države investitora, redom velikih multinacionalki, te da država nije "nužno" loš vlasnik.

"Kažu nam da ćemo prodajom naših poduzeća normalizirati naše gospodarstvo, ali ja ne vidim što je tako loše ako ne želimo prodati (državnu) imovinu koju žele kupiti stranci", ističe Mencinger. "Navodne prednosti prodaje, a to su dolazak tehnologije i znanja, razvoj poduzeća, njihova globalizacija i poticanje konkurentnosti ne mogu prevagnuti nad slabostima prodaje", navodi Mencinger.

Tvrdi da strane multinacionalke i globalne kompanije, kao novi vlasnici, konkurentnost i učinkovitost povećavaju u prvom redu smanjivanjem broja zaposlenih, koje onda mora socijalno zbrinuti država u kojoj žive.

"Kad prodamo sva poduzeća, bit ćemo još samo radna snaga, nekakav reprodukcijski materijal, a o svemu će odluke donositi drugi. Čemu smo se dakle uopće osamostaljivali?", pita Mencinger retorički.

Mencinger je nekadašnji potpredsjednik vlade i ugledni makroekonomist starije generacije. Nedavno nije uspio u pokušaju da postane član Europskog parlamenta, kao vodeći kandidat na listi stranke Pozitivna Slovenija (PS).

Slovenska vlada lani je odredila listu od 15 poduzeća i banaka koji će biti prodani stranim investitorima, a Europska komisija nedavno je nastavak privatizacije, sa zadanim rokovima, Sloveniji postavila i kao jednu od osam preporuka za postizanje ekonomske i financijske stabilnosti.

"Protiv rasprodaje državne imovine govore i ekonomski argumenti. Multinacionalke povećavaju učinkovitost poduzeća koja kupe u prvom redu otpuštanjem zaposlenih. Od povećanja učinkovitosti nećemo imati mnogo, a ostat će nam nezaposleni", navodi Mencinger.

To će se, tvrdi on, dogoditi i u slučaju prodaje slovenskog Telekoma, Petrola, Mercatora ili Nove Ljubljanske banke (NLB), te drugih poduzeća koja je vlast već stavila na popis za prodaju ili to tek namjerava učiniti.

Nakon prodaja ostat će samo domoljubne pjesme

Liberalizacijom uvoza u tranzicijskim su zemljama stvoreni proračunski deficiti koji se sada pokrivaju prodajom imovine, a to šteti tim ekonomijama kad se stvar gleda u cjelini, ocjenjuje Mencinger. Dodaje i da se trend dolaska kapitala u tranzicijske zemlje preokrenuo u odljev.

"Neto priljev kapitala pretvorio se u odljev, koji je 2005. nadmašio cijeli deficit platnih bilanci novih članica Europske unije. Iz novih se članica odlilo oko 200 milijardi eura kapitala", tvrdi slovenski ekonomist.

No, slovensku vladu, kako dodaje, to očito ne zanima i s privatizacijom nastavlja iako se loše posljedice takve privatizacije mogu naslutiti i iz slučaja prodaje Mercatora koncernu Agrokor, koju po ugovoru Agrokora i većinskih vlasnika Mercatora treba završiti do kraja lipnja.

Mencinger se u prilogu pita što će dobroga Sloveniji donijeti prodaja Mercatora, kad je vlasnik Agrokora Ivica Todorić u Hrvatskoj i sam "simbol tajkunstva", a Agrokor - kako tvrdi - još zaduženiji od samog Mercatora.

"Agrokoru je Mercator potreban kako bi financijski iscrpio njegove dobavljače i postupno ih zamijenio svojima", navodi slovenski ekonomist, te dodaje da se postavlja i pitanje što će biti s radnicima Mercatora i dobavljačima koji će ostati bez posla.

Agrokor će ulaskom u Mercator prodavati njegove nekretnine, otpuštati zaposlene i smanjivati plaće, kako bi lakše otplaćivao svoje vlastite kredite, jedna je od Mencingerovih teza.

"Naravno, to će se nazvati starteškim partnerstvom, ali jedno istraživanje staro dvije godine pokazuje da će zbog prodaje Mercatora u Sloveniji bez posla ostati oko 4000 zaposlenih u tvrtkama dobavljačima, te da će propasti i velik broj poljoprivrednih gospodarstava. No, slovenska vlada se za to očito ne zanima, te se izmotava tvrdnjom da se ne smije uplitati u gospodarstvo. Vlada očito niti sama ne zna što napraviti ili se to ne usuđuje napraviti", navodi Mencinger.

Slovenska vlada se tako, dodaje on, podvrgava diktatu dominantne politike u EU koju nameće njemačka kancelarka Angela Merkel, a od prodaje slovenskih poduzeća najviše će koristi imati multinacionalke i posrednici koji računaju na svoje provizije.

"Politika bi se morala uplitati u gospodarstvo i to čini posvuda. Njezina je zadaća da štiti javni od privatnog interesa, da štiti slabe od jakih. Zato bi sve prodaje slovenskih poduzeća bilo potrebno zaustaviti. Kad sve što imamo budemo prodali, ostat će nam samo pjevanje domoljubnih pjesama", navodi sarkastično Mencinger.