Države članice raspravljaju o više opcija kako spriječiti mađarskog premijera – i potencijalno druge problematične čelnike – da blokiraju funkcioniranje Unije, reklo je deset diplomata EU-a za Politico. Među prijedlozima su promjene u načinu glasanja, dodatno uskraćivanje sredstava pa čak i izbacivanje iz EU-a.

‘Poštovanje vladavine prava ključno je za pristup sredstvima EU-a’, rekao je europski povjerenik za demokraciju, pravosuđe i zaštitu potrošača Michael McGrath za Politico.

Mađarska izlazi na izbore 12. travnja, a iako Orbánova stranka Fidesz zaostaje devet postotnih bodova za strankom Tisza Pétera Magyara prema Politicovom agregatu anketa, u EU-u se pripremaju i za scenarij u kojem Orbán pobjeđuje.

Orbán je već dugo trn u oku EU-a, a nedavno je blokirao zajam za Ukrajinu koji je prethodno odobrio u prosincu. Za mnoge u Uniji to je bio potez kojim je prešao granicu. 'Nitko ne može ucjenjivati ​​Europsko vijeće, nitko ne može ucjenjivati ​​europske institucije', bjesnio je novinarima predsjednik Europskog vijeća António Costa. 'Potpuno je neprihvatljivo ono što Mađarska radi.'

Zatim su se pojavile tvrdnje da je Budimpešta održavala kontakt s Moskvom tijekom cijelog rata u Ukrajini te da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó koristio pauze tijekom sastanaka EU kako bi obavijestio svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova o najnovijim informacijama.

Ako Orbán pobijedi na izborima, 'rukavice će pasti', rekao je jedan visoki diplomat EU.

'Mnogi smatraju da je pređena crvena linija blokadom zajma Ukrajini i da se nešto mora učiniti, ali nije jasno što', rekao je drugi diplomat.

'Recimo da će se rasprave o tome kako se nositi s Orbánom ponovno intenzivirati, uz iskreniju raspravu i možda kreativnije načine', rekao je treći diplomat.

Ako Orbán pobijedi, mišljenja su podijeljena o tome bi li se promijenio s novim mandatom. 'Dovoljno je pametan, jedan od najpametnijih političara u Europskom vijeću, da zna gdje su granice', rekao je jedan visoki dužnosnik EU.

'Ne mislim da će se promijeniti', rekao je jedan diplomat. 'On je trojanski konj. Bit EU je povjerenje, temelj Europe je suradnja.'

Dakle, postoji nekoliko opcija o kojima se raspravlja ako Orbán pobijedi...

1. Promjena načina glasanja

Jedna od opcija je proširiti primjenu glasanja kvalificiranom većinom (QMV), koje inače zahtijeva potporu 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a, na osjetljiva područja koja trenutačno zahtijevaju jednoglasnost, poput vanjske politike ili dijelova dugoročnog proračuna Unije.

EU je i ranije posezao za neuobičajenim rješenjima kako bi zaobišao mađarske blokade. Tako je 2023., tijekom rasprave o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom, tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz predložio da Viktor Orbán napusti prostoriju, čime je formalno omogućeno donošenje odluke jer se, prema pravilima EU-a, jednoglasnost smatra postignutom i ako jedan čelnik nije prisutan.

Zašto bi to moglo uspjeti: Prema riječima diplomata, raste spremnost za širu primjenu kvalificirane većine kako bi se ubrzalo donošenje odluka. ‘Ako želite brzo reagirati, potrebno je više odluka donositi kvalificiranom većinom’, rekao je jedan od njih.

Zašto možda neće uspjeti: Odustajanje od jednoglasnosti u većem broju područja predstavljalo bi veliku promjenu jer je zajedničko djelovanje svih država članica temelj funkcioniranja EU-a. Pokušaj da se, unatoč protivljenju Mađarske, pogura ukrajinska kandidatura za članstvo u EU-u prošle jeseni nije dobio dovoljnu potporu. Ipak, dio diplomata smatra da bi novi Orbánov mandat mogao potaknuti ponovno otvaranje takvih inicijativa. Drugi ostaju oprezni, upozoravajući na osjetljivu ravnotežu između učinkovitijeg odlučivanja i očuvanja nacionalnog suvereniteta država članica, osobito u području vanjske politike.

2. Europa više brzina

Jedna od opcija koju spominju diplomati jest veće korištenje fleksibilnih formata — od neformalnih ‘koalicija voljnih’ do pojačane suradnje manjih skupina država.

Zašto bi moglo uspjeti: Takav pristup već se djelomično koristi, osobito u sigurnosnim pitanjima u kojima sudjeluje i Ujedinjeno Kraljevstvo. ‘To se već događa u određenoj mjeri, ali ne može zamijeniti EU27 kao forum za razmjenu informacija’, rekao je jedan diplomat.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također zagovara češće korištenje pojačane suradnje među državama koje to žele, kako bi se zaobišla potreba za jednoglasnošću u područjima poput konkurentnosti. Na sastanku čelnika EU-a u veljači poručila je da bi cilj uvijek trebao biti dogovor svih 27 članica, ali da Unija ne bi smjela izbjegavati mehanizme predviđene ugovorima kada nedostatak napretka ugrožava njezinu sposobnost djelovanja.

Zašto možda neće uspjeti: Iako se Mađarska, uz Češku i Slovačku, izuzela iz određenih financijskih aranžmana za Ukrajinu, i dalje može blokirati ključne odluke. Primjerice, za isplatu zajma Ukrajini potrebna je suglasnost svih država članica.

‘U hitnim situacijama to može biti rješenje, ali na kraju se opet sve svodi na odluku svih 27’, rekao je jedan visoki diplomat.

Dio diplomata upozorava da takvi ograničeni formati ne bi smjeli postati pravilo. ‘Svaki slučaj treba promatrati zasebno, ali ne vidim interes u tome da Mađarska ne bude za stolom. Mi smo EU i moramo očuvati jedinstvo’, poručio je jedan od njih.

Orban

3. Financijski pritisak

Još jedna opcija je snažnije provođenje postojećih mehanizama, uključujući uskraćivanje europskih sredstava.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa otvorio je pitanje je li mađarska blokada zajma za Ukrajinu prekršila članak 4. stavak 3. Ugovora o EU-u, koji obvezuje države članice na ‘lojalnu suradnju’. Prema riječima diplomata, Costa je o tome poslao pismo, ali nije poduzeo daljnje korake, dijelom zbog straha od optužbi za miješanje u izborni proces.

Visoki dužnosnik Europske komisije navodi da bi se taj članak mogao primijeniti. U slučaju utvrđenog kršenja, mogao bi se pokrenuti postupak zbog povrede prava EU-a, koji bi, ako Sud EU-a presudi u korist Komisije, mogao rezultirati financijskim kaznama.

Zašto bi moglo uspjeti: Prednost takvog pristupa je što se već predviđa dodatno jačanje mehanizma uvjetovanosti u prijedlogu novog dugoročnog proračuna EU-a. Riječ je o instrumentu kojim se državama može ograničiti ili suspendirati pristup sredstvima ako krše načela vladavine prava.

Europski povjerenik Michael McGrath istaknuo je da bi novi proračun trebao podupirati reforme koje jačaju vladavinu prava. ‘To znači da su suspenzija isplata ili blokada sredstava na stolu u slučaju kršenja’, rekao je.

Zašto možda neće uspjeti: Savjetnik Suda EU-a nedavno je preporučio poništenje odluke Komisije iz 2023. o odmrzavanju 10,2 milijarde eura kohezijskih sredstava za Mađarsku. Taj potez osporava i Europski parlament, koji sumnja da je riječ o političkom ustupku u zamjenu za povlačenje mađarskog veta.

Diplomati upozoravaju da uvjetovanost može biti učinkovita samo ako postoji jasna povezanost s nepravilnim korištenjem europskih sredstava. ‘Ne možete blokirati sredstva samo zato što je riječ o političkom pitanju’, rekao je jedan od njih.

Mađarska je već najavila da bi mogla blokirati strože uvjete vezane uz vladavinu prava, pa čak i srušiti cijeli proračun EU-a ako bi ostala bez pristupa sredstvima. ‘Ako postoji realna mogućnost da uopće nećemo imati pristup europskim fondovima, zašto bismo podržali takav proračun’, izjavio je mađarski ministar za EU poslove János Bóka.

4. Oduzimanje prava glasa

Europski parlament je još 2018. aktivirao članak 7 Ugovora o Europskoj uniji, koji omogućuje oduzimanje prava glasa državi članici ako krši temeljne vrijednosti Unije.

Zašto bi moglo uspjeti: Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis istaknuo je da i samo pokretanje postupka ima učinak. ‘Već samo guranje članka 7 stvara pritisak na Mađarsku — postali su vrlo nervozni’, rekao je.

Zašto možda neće uspjeti: Iako je postupak pokrenut, on je u zastoju jer za suspenziju prava glasa treba jednoglasna potpora svih preostalih država članica — a Slovačka to ne podržava.

‘Za članak 7 potrebna je jednoglasnost — to će biti teško’, rekao je jedan diplomat. Drugi dodaje da u praksi ne postoji učinkovit pravni alat: ‘Članak 7 može oduzeti pravo glasa, ali svih 26 ostalih mora se složiti. A teško je zamisliti da će svi pristati’, aludirajući na stav slovačkog premijera Roberta Fica.

5. Isključenje iz EU-a

Najradikalnija, ali i najmanje realna opcija jest isključenje države iz Europske unije. Takav potez nikada nije primijenjen, a sama ideja i dalje se smatra tabuom.

Zašto bi moglo uspjeti: Jedan diplomat ukazao je na pravne analize koje sugeriraju da bi se mogla reinterpretirati odredba o izlasku iz EU-a (članak 50, koji je koristilo Ujedinjeno Kraljevstvo za Brexit) ili pronaći druga pravna rješenja za ‘razdvajanje’ od Mađarske.

Ipak, i sam taj prijedlog ocjenjuje se kao nerealan. ‘Nije realno, ali je zanimljiva ideja’, rekao je diplomat, dodajući da se scenarij koji se prije nekoliko godina spominjao samo hipotetski sada ponovno pojavljuje u raspravama.

Zašto možda neće uspjeti: Glavna prepreka je pravni okvir — ugovori EU-a ne predviđaju mogućnost izbacivanja članice. Osim toga, dio diplomata upozorava na političke posljedice takvog poteza. ‘Isključenje nije predviđeno ugovorima i ne vidim interes za to. Što bi Mađarska tada učinila? Vjerojatno bi se još više približila Rusiji’, rekao je jedan od njih.