Raguž, zadužena za regionalni razvoj Hrvatske i korištenje EU fondova, boravila je u petak u ciparskom gradu Pafosu. Ondje je Europska unija predstavila dvije nove strategije, jednu za otoke a drugu za obalna područja.

Zahvaljujući njima bi se iz postojećih fondova jače financirali projekti poput brodskog povezivanja otoka, izgradnje škola i vrtića, priuštivog stanovanja, zaštite okoliša i kulturnih dobara ili gradnje vjetroelektrana.

"Te dvije strategije će doprinijeti odgovoru na sve izazove koji su nažalost jednaki na svim otocima. Kako onim hrvatskim, kojih je 52 naseljeno sa 127.000 stanovnika, preko Malte i Cipra, do možda nekih manjih otoka u Švedskoj ili Irskoj", rekla je državna tajnica u razgovoru za Hinu i Novi list u Pafosu.

U tom primorskom gradu je nazočila konferenciji nazvanoj "Jačanje otoka i obalnih zajednica u Europskoj uniji", a kojom su formalno uvedene dvije strategije u blok od 27 zemalja.

Otočne zemlje Cipar i Malta već su neko vrijeme tražile da se posebna pažnja posveti otocima zbog visokih troškova prijevoza i stanovanja, prekormjernog turizma i klimatskih promjena koje ugrožavaju život na njima. U tome su im se pridružile zemlje poput Hrvatske i Grčke.

Raguž je prije tri tjedna sudjelovala na neformalnom ministarskom sastanku u Nikoziji, glavnom gradu Cipra, gdje se raspravljalo o strategiji za otoke.

"Zemlje koje nemaju otoke nisu bile protiv. One su samo povezivale odnos prema otocima sa drugim posebnim područjima unutar svojih zemalja", izjavila je državna tajnica, rođena u Dubrovniku okruženom s više otoka.

Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen bila je obećala uoči svog novog mandata da će se sustavno pozabaviti problemom otoka od 2025. do 2029., a geopolitička neizvjesnost dodatno je ukazala na stratešku važnost otoka i obala na periferiji EU-a.

Uvođenjem strategija za otoke i obalne zajednice neće nastati novi EU fond kojim bi se financirala tamošnja područja, ali kada zemlje budu predstavljale u Bruxellesu projekte za sufinanciranje bit će veća vjerojatnost da će im novac biti odobren budu li se njime rješavala pitanja zapošljavanja, stanovanja, javnih usluga ili zaštite okoliša na otocima i obali.

Hrvatska je prije četiri mjeseca već uvela Zakon o otocima.

"Njegov cilj je ostanak otočanina na otoku", naglasila je Raguž.

Vlada je uvidjela da otoci imaju trajne razvojne poteškoće zbog prometne izoliranosti, demografskog pada, većih troškova života i poslovanja pa poručila da imaju pravo na posebne razvojne mjere i financiranje.

"Sada imamo i jednu strategiju postavljenu od strane Europske unije pa bi financiranje trebalo biti lakše, operativnije i fleksibilnije", rekla je Raguž.

Lokalne vlasti i županije će definirati prioritete, odnosno vidjeti što im treba na otoku, u okvirima prioriteta Europske unije. Znat će na koliko novca mogu računati iz EU fondova te će ih koristiti za ono što im treba.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, već je stavila na raspolaganje Hrvatskoj 150 milijuna eura isključivo za financiranje projekata na otocima u aktualnom razdoblju od 2021. do 2027. Trenutno se vode pregovori oko proračuna EU-a za iduće sedmogodišnje razdoblje pa je nepoznato koliko će tada biti novca dostupno u tu svrhu.

Raguž, međutim, kaže da uvođenje europske strategije znači da će biti novca i dalje.

"Meni je drago što je sad u principu istaknuto da će otoci, ali i obalne zajednice, imati svoje mjesto i u sljedećoj omotnici", rekla je.

Raguž smatra da je Hrvatskoj potrebna diverzifikacija gospodarstva jer je ovisna o turizmu.

"Ne znamo što se može sutra dogoditi. Mislim da sve politike, ne samo otočne, već idu u smjeru većih ulaganja u energetiku", rekla je. Vjeruje da bi postavljanje solara ili korištenja obnovljivih izvora energije, poput mora ili sunca, doprinijelo tom cilju.

"Otoci imaju veliki potencijal i za poljoprivredu, odnosno za ruralni razvoj. Tako da vjerujem da će i u tom sektoru doći do zamaha", poručila je.