Kupnja vlastite nekretnine za sve veći broj ljudi, osobito mladih, postaje teško ostvariv cilj, dok istodobno rastu i cijene najma. Problem nije ograničen samo na Hrvatsku, već je sve izraženiji i u ostatku Europske unije.

Željko Uhlir u HRT-ovoj emisiji Otvoreno ocijenio je da je stanovanje složeno pitanje s kojim se suočavaju brojne europske države. Upravo zato Vlada je donijela strateški dokument koji bi trebao dati smjernice za rješavanje problema, nakon što je prethodno analizirano stanje u Hrvatskoj.

'Iz tog razloga smo mi donijeli Stambenu politiku kao strateški dokument jer se tom pitanju i odgovoru na njega ne može pristupiti jednostavno, kratko i brzo', kazao je Uhlir u emisiji HRT-a. Prema njegovim riječima, strategija je definirala tri ključna cilja: priuštivo i održivo stanovanje te stavljanje prostora u funkciju stanovanja.

'Strategija nam je rekla da trebamo imati tri cilja, priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja. Ne treba zaboraviti da je prostor bitan element stanovanja i ta tri cilja nam govore koliko je to složeno', ustvrdio je.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, država se, objasnio je, mora koristiti s četiri instrumenta: poreznom, financijskom, zemljišnom i energetskom politikom. Naglasio je da je za rješavanje problema nužno njihovo usklađeno djelovanje.

Kao primjer naveo je mjere povezane s kratkoročnim najmom, u kojima sudjeluju Ministarstvo turizma, Ministarstvo graditeljstva i Porezna uprava. Smatra da se rezultati mogu postići samo ako institucije djeluju koordinirano.

Govoreći o utjecaju turizma na dostupnost stanova, Uhlir je istaknuo da kratkoročni najam nije jedini uzrok problema, iako dodatno opterećuje stambeni fond. Turizam, rekao je, donosi prihode i gospodarsku aktivnost, ali ima i negativne posljedice za tržište stanovanja. Uhlir smatra da se negativni učinci kratkoročnog najma mogu djelomično ograničiti, ali da ga nije moguće u potpunosti ukinuti jer je potreban turističkom sektoru.

Upozorio je i na pad stambene gradnje. Dok se 2008. godine gradilo oko 25.000 stambenih jedinica godišnje, prošle je godine, na vrhuncu gradnje, taj broj dosegnuo 18.500.

Brnjac: U EU-u nedostaje 10 milijuna stanova

Eurozastupnica Nikolina Brnjac smatra da dostupnost stanovanja mora biti jedan od prioriteta, posebno kada je riječ o mladima i obiteljima. Upozorila je da je riječ i o važnom demografskom pitanju jer nemogućnost osiguravanja vlastitog doma mlade tjera na odgađanje osamostaljenja i zasnivanja obitelji.

'Ako mladi čovjek kad završi svoje školovanje si ne može priuštiti stan, bilo da govorimo o priuštivom najmu ili kupnji, onda on odgađa odlazak od svojih roditelja i osnivanje svoje obitelji i to stvarno postaje jedan ogroman demografski problem', kazala je Brnjac na HRT-u.

Dodala je da se slična situacija bilježi diljem Europske unije, gdje su cijene stanova porasle za 60 posto, a najamnine za 40 posto. Prema njezinim riječima, stambena kriza nije samo socijalni nego i gospodarski problem.

Brnjac je upozorila da ljudi zbog visokih cijena nekretnina ne mogu ostati živjeti u sredinama u kojima su se školovali ili u kojima žele raditi, što se negativno odražava i na konkurentnost gospodarstva. Podsjetila je da je Europska unija prvi put imenovala povjerenika za priuštivo stanovanje, Danca Dana Jørgensena, te osnovala Odbor za stambenu krizu, čija je članica u ime Europske pučke stranke.

U tom je odboru, navela je, izrađen izvještaj koji upozorava na potrebu povećanja ponude stanova. Prema podacima koje je iznijela, na razini Unije nedostaje čak 10 milijuna stambenih jedinica.

Kao dodatni pokazatelj razmjera problema navela je rast cijena nekretnina u pojedinim državama članicama. U Hrvatskoj su, prema njezinim riječima, porasle za 80 posto, u Mađarskoj za 170 posto, Portugalu za 120 posto, Češkoj za 110 posto, a u Sloveniji za 100 posto.

Jedan od razloga krize vidi u nedovoljnom ulaganju u javni stambeni fond. Smatra da bi države trebale osigurati veći broj stanova namijenjenih priuštivom najmu i kupnji.

Živković: Stanovanje je biznis, mladi ljudi otplaćuju tuđe kredite

Saborski zastupnik Možemo! Marin Živković smatra da je jedan od temeljnih uzroka stambene krize pretvaranje stanovanja u unosan posao, umjesto da ga se promatra kao osnovnu društvenu potrebu i infrastrukturu.

'Bez krova nad glavom nema ni obitelji, susjedstva pa niti gradova. Ako mi ne napravimo taj pomak prema tome da to tretiramo tako, a ne kao biznis na kojem ljudi zarađuju ogromne novce nauštrb upravo mladih ljudi', kazao je Živković u emisiji Otvoreno.

Objasnio je da se mladi koji pokušavaju kupiti stan ne natječu samo s drugim građanima koji traže dom. Konkurenciju im predstavljaju i kupci koji nekretnine kupuju kao oblik štednje ili ih namjeravaju iznajmljivati turistima i dugoročnim podstanarima. Posebno je problematičnim ocijenio položaj mladih koji plaćaju visoke najamnine, a pritom teško dolaze do vlastitog stambenog kredita.

'Vidimo za par godina da podstanari, mladi ljudi koji jedva i plaćaju te najamnine za koje ni ne postoji ograničenje koliko mogu rasti, oni praktički u potpunosti otplaćuju nečiji tuđi kredit, a onda kad dođu u banku i tamo kažu da plaćaju 800 eura nečiji kompletan iznos kredita, banka im kaže da oni sami ne mogu dobiti taj kredit', rekao je.

Živković smatra da se problem neće riješiti samo izgradnjom novih stanova ako oni i dalje budu dostupni investitorima i kupcima koji ih nabavljaju radi zarade.

'Mi ne možemo izgraditi toliko stanova, koje će na kraju krajeva opet kupovati svi ti mešetari i špekulanti, da mladi opet dođu na red', poručio je.