Društvo se u priopćenju poziva na izvješća Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i USKOK-a te druge dostupne podatke. Na lokaciji bivšeg PPK Velebit utvrđene su velike količine različitih vrsta ilegalno odloženog otpada, uključujući otpad s opasnim svojstvima.

„Vještačenjem je utvrđeno onečišćenje tla i biljnog materijala te stvarni negativni, trenutno lokalni, utjecaj na kvalitetu podzemne vode“, navodi HGD, dodajući da stručni nalazi pokazuju kako problem više nije ograničen samo na mjesto na kojem je otpad odložen.

Posebno upozoravaju na činjenicu da se Gospić nalazi na krškom području. U takvom okolišu voda se kroz tlo, pukotine i šupljine brzo probija u podzemlje, a njezini tokovi mogu biti složeni i nedovoljno poznati. Zbog toga je prirodno filtriranje i samočišćenje vode znatno ograničeno.

Na neuređenim odlagalištima oborinske vode u dodiru s otpadom mogu ispirati opasne tvari i prenositi ih u tlo i podzemne vode. HGD upozorava i na mogućnost širenja sitnih čestica i mikroplastike zrakom te prijenosa pojedinih onečišćujućih tvari u vegetaciju, uključujući biljke koje se koriste za prehranu.

„Što otpad dulje ostaje na lokaciji, veća je mogućnost daljnjeg prijenosa onečišćujućih tvari u okoliš“, upozoravaju geografi. Zbog toga smatraju da prioritet mora biti iskopavanje otpada i njegovo odgovarajuće zbrinjavanje izvan lokacije, uz sanaciju onečišćenog prostora i dugoročni nadzor.

Upozoravaju da Gospić nije izoliran slučaj

HGD ističe da problem nadilazi jednu lokaciju. Podsjećaju na slučajeve u Benkovcu, Varaždinu i Biljanima Donjim, kao i na druge primjere ilegalnog odlaganja otpada na površini i u speleološkim objektima.

„Slučaj Gospića nije izoliran problem“, poručuju iz Društva, ocjenjujući da takvi slučajevi otvaraju pitanje funkcioniranja sustava zaštite okoliša, upravljanja prostorom i djelovanja inspekcija.

Dodatno ih zabrinjava to što Hrvatska, kako navode, još nije riješila pitanje zbrinjavanja opasnog otpada koji nastaje na njezinu teritoriju, dok se takav otpad istodobno može uvoziti iz inozemstva. Upozoravaju i da, unatoč europskim i nacionalnim propisima, ne postoji potpuna i transparentna slika o broju, rasporedu i stvarnom stanju svih lokacija s ilegalno odloženim otpadom u Hrvatskoj.

Poseban problem vide u mogućim posljedicama za Liku, područje koje je već teško pogođeno posljedicama Domovinskog rata, depopulacijom i gospodarskom tranzicijom. Krš, ističu, pokriva gotovo polovicu hrvatskog teritorija, a njegove podzemne vode, staništa i krajobrazi važan su prirodni i turistički resurs.

HGD smatra da Hrvatska raspolaže dovoljnim stručnim i znanstvenim znanjem iz područja zaštite okoliša, hidrogeologije, geomorfologije, ekotoksikologije i prostornog planiranja, ali upozorava da ta znanja moraju biti pravodobno pretočena u nadzor, prevenciju, zakonodavstvo i konkretne odluke.

„Znanost ne postoji radi sebe same, nego je jedan od njezinih zadataka doprinositi javnom interesu i dobrobiti cjelokupne zajednice“, poručuju iz HGD-a.

Traže uklanjanje izvora onečišćenja

Društvo na kraju poziva nadležne na uklanjanje izvora onečišćenja te „hitnu i cjelovitu sanaciju lokacije bivšeg PPK Velebit i okolnih lokacija“, kao i kontinuirano praćenje podzemnih voda i drugih dijelova okoliša.

Traže i potpunu transparentnost podataka o stanju na terenu, poduzetim mjerama, odgovornosti i donesenim odlukama, ne samo u Gospiću nego i na drugim problematičnim lokacijama u Hrvatskoj.

„Očekujemo da se iz ovog slučaja izvuku konkretne pouke i provedu promjene kojima će se spriječiti da se slični događaji ponove bilo gdje u Republici Hrvatskoj“, zaključuje HGD u priopćenju koje potpisuje predsjednik Nenad Buzjak.