Navedene države 2010. godine nisu dopuštale otvaranje poglavlja 23 o pravosuđu u pregovorima Hrvatske i EU-a zbog primjedbi glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza da Hrvatska ne surađuje u potpunosti u vezi s dostavom topničkih dnevnika iz akcije Oluja. Šest godina kasnije, Hrvatska je jedina od 28 država članica EU koja uskraćuje suglasnost na otvaranje istog poglavlja u pregovorima Srbije i EU-a. Sramežljivo, kroz priopćenje Ureda glasnogovornice MVEP-a, Hrvatska je sugerirala blokadu Srbije, navodeći da su uvjeti koje Srbija mora ispuniti za otvaranje tako važnog poglavlja, među ostalima, poštivanje ljudskih prava (posebice manjinskih), puna suradnja s Haškim sudom i reforma pravosuđa, koja uključuje ukinuće nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije.

Jadranka Kosor, bivša hrvatska premijerka koja je u svom mandatu izborila uklanjanje blokade Hrvatske, iznoseći najtežu dionicu na putu za EU, očekuje da države članice EU-a koje su u slučaju Hrvatske bile vrlo rigorozne, sada primijene iste kriterije.

'Mi smo se praktički do zadnjeg trenutka mučili dokazujući da smo proveli opsežnu istragu i da topničkih dnevnika nema, odnosno da ih Vlada RH niti bilo tko odgovoran za državu ne skriva, dakle, da u potpunosti surađujemo s Haškim sudom. U slučaju Srbije toga nema. Evo, Sud je bio naložio da se Šešelj vrati u Haag, a srbijanska Vlada nije tim povodom učinila ništa. I manje od toga - nije čak osudila govor mržnje ni paljenje zastave u Beogradu. U slučaju generala Markača, čim je objavljena fotografija da je bio negdje u lovu, došao je nalog iz Haaga da ga se vrati u pritvor. Bio je veliki pritisak i morali smo ga vratiti, iako general Markač nije ništa govorio, ni na koji način nije omalovažavao Sud niti je bilo koga provocirao', istaknula je Jadranka Kosor za tportal.

Kosor: Premijer je dao zbunjujuću izjavu

Bivša premijerka ne razumije zašto aktualna hrvatska vlast jasno i precizno ne artikulira stajalište RH o istim mjerilima u poglavlju 23. Činjenica je da se niti jedna druga članica EU-a nije pridružila Hrvatskoj u uvjetovanju otvaranja tog poglavlja u pregovorima sa Srbijom.  

'Evo, u slučaju presude Karadžiću, sjećate li se ikakve relevantne izjave onih koji odgovaraju za državu? Jedino je Božo Petrov nešto poručio na Facebooku, ali to ne računam. Poruke na Facebooku koje sastavlja cijeli tim stručnjaka apsolutno ne računam, kao ni priopćenja, pogotovo ne ona nepotpisana. Građanima treba živa riječ. Izađi pred medije i reci što imaš, dozvoli da te pitaju, komentiraj suvislo, kao predstavnik jedne suverene države članice EU-a', savjetuje Kosor. Ako Hrvatska blokira Srbiju, što formalno još uvijek nije potvrđeno, vladajući bi trebali izaći pred javnost i to jasno reći. 'To je posao premijera i predsjednika države, jer oni koordiniraju vanjsku politiku', precizirala je Kosor.  

Vodeći hrvatski političari, predvođeni predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović koja je jučer tješila pučanstvo da je međunarodno pravo možda zakazalo, ali pravda neće, unisono se zgražaju nad oslobađajućom presudom Šešelju. Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li Hrvatska sada blokirati Srbiju, premijer Tihomir Orešković odgovorio je pak da su uvjeti ulaska Srbije u EU od početka jasni. 'Kako smo mi ispunili sve uvjete morat će i Srbija', rekao je Orešković i naglasio kako presuda Šešelju 'tu nije ništa promijenila'.

I dalje, međutim, nitko u državnom vrhu ne želi izgovoriti da Hrvatska blokira Srbiju. 'Po mojem mišljenju, premijer je dao zbunjujuću izjavu - rekao je 'ja se nadamda će tu Srbija reagirati' i da 'Srbija treba reagirati u pozitivan smjer'. Hrvatski premijer mora reći kakvu reakciju očekuje. Što znači reakcija u pozitivan smjer? Ponavljam, političari moraju precizno artikulirati svoja stajališta, pogotovo u ovakvim situacijama', komentirala je Kosor.

Hoće li Hrvatska zapravo popustiti pod pritiskom EU-a i propustiti Srbiju? 

Umjesto da utječe na ostale članice EU-a, službenom Zagrebu moglo bi se dogoditi obratno - da podlegne njihovom pritisku i propusti Srbiju dalje na njezinom putu za EU. Podsjetimo, Europska komisija već pred kraj hrvatskih pregovora odlučila je da će s budućim zemljama kandidatima za članstvo započinjati pregovore upravo s poglavljima 23 i 24, zbog kako se pokazalo, njihove opsežnosti i težine za mlade balkanske demokracije. Bivši povjerenik EU-a za proširenje Štefan Fuele izjavio je još 2013. godine, za posjeta Beogradu, da će pregovori započeti s poglavljima 23 i 24.

Srbijanska ministrica zadužena za eurointegracije Jadranka Joksimović izjavila je prošlog tjedna da ostale zemlje EU mogu utjecati na Zagreb, ali da u konačnici suglasnost za otvaranje poglavlja ostaje odluka Hrvatske. Nije precizirala do kada je krajnji rok za to, ocijenivši da bi, uz suglasnost Zagreba, poglavlja o vladavini zakona i ljudskim pravima mogla biti otvorena do kraja lipnja, odnosno završetka nizozemskog predsjedanja EU.

U međuvremenu, šef diplomacije Miro Kovač šuti.Na molbu tportala da razjasni proceduru i odgovori je li očekivao da će još poneka država, uz Hrvatsku, blokirati eurointegracije Srbije, iz MVEP-a stiže neformalan odgovor da je ministar sve što je imao za reći na tu temu rekao u nedavnim intervjuima Slobodnoj Dalmaciji i slovenskom portalu Dnevnik.si.

Neodgovorena pitanja

Ondje je Kovač dobrim dijelom dao uvlas iste odgovore na pitanja o stavu Hrvatske prema otvaranju poglavlja 23, navodeći da u Srbiji traje kampanja za parlamentarne izbore te da je važno odvojiti pregovarački proces od izborne kampanje. Ulaštenim diplomatskim rječnikom poručio je da će Hrvatska pomoći Srbiji da se prilagodi pravilima i vrijednostima EU-a i da treba prihvatiti europski način razmišljanja. 'I mi smo se tijekom pregovora, koji su bili teški i mukotrpni, reformirali. Zaista smo se promijenili', rekao je Kovač.

No u navedenim intervjuima nema, međutim, odgovora ni na drugo pitanje tportala: smatra li ministar Kovač to što nitko drugi u EU-u ne blokira otvaranje poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima u pregovorima Srbije i EU-a svojevrsnim neuspjehom hrvatske diplomacije da utječe na ostale članice EU-a? Podsjećamo, Gunther Krichbaum, šef Odbora za europske poslove Bundestaga, u povodu srpsko-hrvatskih prijepora rekao je da 'bilateralnim sporovima nije mjesto na europskoj razini'.

'Ako se zaista radi o europski važnim pitanjima, o tome treba odlučiti Europska komisija, a ako se dođe do zaključka da je riječ o bilateralnim pitanjima, postoji mogućnost da se zemlje obrate međunarodnom sudu', citirali su beogradski mediji tog visokog njemačkog dužnosnika, za vrijeme njegova nedavnog posjeta Beogradu. Krichbaum je, inače, žestoko pritiskao Hrvatsku i za vrijeme njezinih pregovora s EU-om i po ulasku u EU, zbog (ne)provedbe europskog uhidbenog naloga.

'Vučić vješto koristi situaciju'

Odgovor na navedena pitanja stiže od europarlamentarca Ivana Jakovčića, inače zamjenskog člana Izaslanstva u Odboru Europskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.

'Očito je Srbija izborila dobre pozicije na početku pregovora. Jasno je da politička stabilnost koja postoji u Srbiji, a izvjesna je i poslije skorašnjih izbora, odgovara mnogima u Europi jer postoje mnoga druga vanjskopolitička žarišta i time Balkan više nije tema koja opterećuje. Vučić vješto koristi tu situaciju. Poznato je da sam u više navrata govorio kako je važno otvoriti pregovore sa Srbijom jer to doprinosi stabilizaciji ukupnog stanja na jugoistoku Europe', poručio je Jakovčić za tportal.

Počasni predsjednik IDS-a dodaje da je, međutim, svaka država prolazila zahtjevne pregovore i to će morati i Srbija. Kada je riječ o klasičnim političko-pravosudnim temama, iznimno mu je važna suradnja Srbije s Haškim tribunalom i to je prioritet, a kao drugu važnu temu navodi pitanje manjinskih prava.

Jakovčić smatra da Hrvatska treba pokazati da je spremna pomoći Srbiji u eurointegracijskim procesima jer je i to i strateški interes Hrvatske. 'Ako to propustimo činiti, lako je moguće da će se druge zemlje postati sponzori puta kojim će Srbija ići prema EU-u', poručio je Jakovčić.