Nakon što su izraelski mediji objavili da predsjednik Zoran Milanović već sedam mjeseci odbija potvrditi veleposlanika te države, te nakon što je za N1 stigao odgovor iz Ureda predsjednika kako predloženi veleposlanik 'nije dobio, niti će dobiti' suglasnost predsjednika, otvara se pitanje jesu li Hrvatska i Izrael pred potencijalnim 'diplomatskim ratom'?

Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova, kaže kako ne možemo još govoriti o diplomatskom ratu te tumači: 'Dogodilo se to da je netko u Izraelu odlučio dati informacije jednom portalu koji je napisao tekst o tome da kandidat za veleposlanika u Hrvatskoj nije dobio privolu. To se inače baš i ne događa', napominje Kovač, 'rijetko se to događa da se tako nešto objavljuje.'

'Očito je da je netko ciljano informaciju pustio. Koliko sam ja još svjež kad je riječ o pamćenju, znam da ako nakon 2-3 mjeseca nema odgovora strane koja treba odobriti veleposlanika, znači dati privolu, ako zemlja primateljica, ako ne da suglasnost, onda se smatra da se odbija dati tu privolu. U ovom slučaju, očito da je neko nezadovoljstvo u Izraelu u Ministarstvu vanjskih poslova, u dijelu Vlade, dovoljno snažno da se tako nešto pusti u javnost. I ako hoćete, na taj način s tom informacijom je izraelska strana, znači Netanyahuova Vlada, očito, bacila ili dala Milanoviću šansu da objavi priopćenje i da se on tu predstavi kao lijevi suverenist.'

Je li takva objava svojevrsni pritisak?

'Da, neobično jest, da se tako nešto pušta u javnost, jer te novine, tom portalu nije valjda po Duhu Svetom došla ta informacija, netko mu je dao tu informaciju. Očito netko iz vlasti, pretpostavljam. Ali ono što je ključno jest da postoji to nepisano pravilo ako nakon nekoliko mjeseci nema odgovora, onda druga strana, ona strana koja je primateljica, ona koja treba dati privolu, suglasnost, ima neku zadršku. U ovom sad slučaju Hrvatske stvari su jasne.'

'Vlada Republike Hrvatske nema zadršku, predsjednik Republike ima zadršku, a cijeli postupak kod nas izdavanja privole je takav da on involvira i predsjednika Republike.'

'Ja pozivam na razmišljanje o tome, nakon 35 godina samostalnosti, jer smo nakon toga i donijeli odluku o samostalnoj suverenoj Hrvatskoj, da razmislimo o tome što bismo mogli napraviti u Hrvatskoj da bude sustav funkcionalniji. Jer očito u nekim segmentima nije funkcionalan. Kad govorimo o Ustavu, kad govorimo o vanjskoj politici, o nacionalnoj sigurnosti, previše se tu natežemo', kaže Kovač.

Razumije i političke motivacije: 'Mi smo na kraju krajeva na neki način već u izbornoj kampanji. Znači ovo je već izborna kampanja. Tu moramo biti jasni kao dan. Ali neovisno o svemu tome moramo biti funkcionalni. I sad treba razmisliti o tome što bismo mogli napraviti svi zajedno, posebno ljudi koji su trenutno na aktivnim pozicijama u hrvatskoj politici, da se napravi iskorak da se smanje ovakve situacije koje nisu sigurno plus kad je riječ o funkcioniranju države.'

Izazovi dogovora o imenovanju veleposlanika u predizbornoj fazi u Hrvatskoj

Na dogovor čini li mu se sada da je dogovor o imenovanju veleposlanika blizu ili smo sada još korak dalje od takvog dogovora, Kovač odgovara:

'Takav dogovor implicira da postoji povjerenje, da postoji dobra volja da se naprave kompromisi. Znači, da ja vas neću prevariti, pod navodnicima, da vi mene nećete prevariti, da ja neću ostati u javnosti zapamćen kao čovjek koji je izvukao kraći štap, koji je izgubio utakmicu, pod navodnicima. To ne smije dopustiti HDZ, ne smije dopustiti Vlada, to je jasno kao dan. Ona ipak drži aparat kao takav, ima legitimitet u Hrvatskom saboru. S druge strane, predsjednik Republike, isto tako ima svoju motivaciju, ima legitimitet na izravnim izborima za predsjednika Republike. I da bi se postiglo rješenje, potreban je konsenzus i potrebno je povjerenje prethodno. Očito da tog povjerenja nema, jer da ga ima, ne bi bilo ovakvih prepucavanja u javnosti.'

'Hoće li doći u bliskoj budućnosti do dogovora, teško je za procijeniti, ali kako sad stvari stoje, mislim da smo se ipak malo udaljili od mogućnosti dogovora, jer na kraju krajeva mi sad ulazimo već na neki način u predizborno razdoblje. Vidjeli ste da SDP i Možemo sad idu na teren, idu se boriti protiv inflacije, kako oni to kažu, kako će se oni boriti, a nemaju instrumente vlasti, to treba pitati njih. Ali eto, to je politička borba.'