Tportal je u četvrtak pisao o ovoj temi, kao i o činjenici da je Grad Split blokirao račun ove tvrtke zbog dugovanja od više desetaka milijuna kuna. No, tijekom petka dogodio se i dodatni obrat u sudskom postupku u kojemu sveučilišni profesor Dejan Kružić zahtijeva da se proglase ništetnim tajni aneksi koje je, mimo javnosti i Gradskog vijeća Splita, u ovom poslu potpisao nekadašnji HDZ-ov gradonačelnik Ivan Kuret.

Tim aneksima Kuret je zapravo stavio banke u znatno povoljniji položaj i de facto pristao da kredite za Spaladium vraća Grad Split, što Kružićevim originalnim ugovorom nije bilo predviđeno. Upravo na osnovu toga dvije austrijske banke godinama od Grada Splita traže čak 650 milijuna kuna, a čak su dobile u svoju korist arbitražnu odluku Hrvatske gospodarske komore - što je kasnije poništeno sudskom odlukom. Ovaj sveučilišni profesor punih pet godina na sudu dokazuje ništetnost Kuretovih tajnih aneksa, a u veljači prošle godine doživio je poraz kada je Trgovački sud u Splitu zaključio da on, inače 'otac' projekta Spaladium vrijednog 140 milijuna eura - tužbu uopće nije smio podnijeti. Odnosno da za to 'nema pravni interes', o čemu je tportal pisao.

Ovog tjedna ipak je nastupio obrat: Visoki trgovački sud u Zagrebu ukinuo je čak tri bitne odluke splitske sutkinje Rajane Buljan i dao za pravo Dejanu Kružiću. Prva je bila njena odluka da Kružić uopće nema pravo pokrenuti postupak jer nema pravni interes za to.

'Zainteresiranost tužitelja ogleda se u činjenici da bi se utvrđenjem ništetnosti dodataka ugovora uspostavio izvorni model ugovora o javno-privatnom partnerstvu kojeg je tužitelj predložio Gradskom vijeću i na koji su vijećnici jednoglasno dali suglasnost, što predstavlja volju tužitelja tako i javnu volju građana Grada Splita, javni interes. (…) S obzirom na sve izneseno, ocjena je ovog suda da se tužitelju kao zainteresiranoj osobi ne može oduzeti pravo na postavljanje tužbenog zahtjeva koji glasi na ništetnost, kao i posljedice koje on pritom zahtijeva', stoji između ostalog u odluci Visokog trgovačkog suda koji napominje da se na ništetnost pazi po službenoj dužnosti i da se na nju se može pozvati svaka zainteresirana osoba, kod koje 'ne mora nužno postojati pravni interes', jer se radi o zaštiti javnog interesa.

U svojoj drugoj odluci Visoki trgovački sud poništio je rješenje splitske sutkinje koja je, za razliku od Dejana Kružića, austrijskim bankama Unicredit Bank Austria AG i Erste Group Bank AG dodijelila status 'umješača', odnosno dozvolila da sudjeluju u postupku. Zagrebački sud poučio je splitsku sutkinju da je morala provjeriti postoji li pravni interes banaka, ili se radi isključivo o njihovom ekonomskom interesu.

Na koncu, zagrebački sud ukinuo je i rješenje splitske sutkinje kojom je Dejan Kružić bio dužan platiti čak 150 tisuća kuna parničnog troška u procesu u kojemu mu nije bilo dozvoljeno sudjelovati. Tportal je komentar zatražio od samog Kružića:

'U ovoj fazi postupka ne želim komentirati presudu Visokog trgovačkog suda, jer bi se bilo kakav moj komentar mogao tumačiti kao pritisak na splitski sud. Želim što skoriji nastavak suđenja i da se postupak koji traje već više od pet godina napokon okonča. Nakon poništenja arbitražnog pravorijeka, što je maestralno odradio odvjetnik Kruno Peronja, građani Splita mogu biti mirni - od nepostojećeg potraživanja od oko 650 milijuna kuna u konačnici neće biti naplaćena niti jedna lipa. Kao ishod mog postupka očekujem da svaki daljnji pokušaj protupravne naplate javnog novca od strane stranih banaka bude u potpunosti pravno onemogućen', rekao je Kružić za tportal.