Splitski dogovor oko vlasti stavio Most u neobičnu poziciju: Mogu li se vratiti na originalne postavke i tko će biti jači - Crkva ili vrh stranke?

Široka fronta protiv HDZ-a i Kerumova HGS-a, najavljivana uoči izbora, tako je formirana, ali još uvijek nije formalizirana. Na vlasti (ili pri njoj) danas se nalaze stranka Centar Ivice Puljka sa sedam vijećnika, SDP s tri, koalicija stranaka Možemo, Pametno za Split i Dalmaciju također s tri, Nezavisna lista Tomislava Mamića i Branke Ramljak s dva vijećnika te Most s njih troje.

Upravo splitski Most nalazi se u najizazovnijoj situaciji: s jedne strane dobili su priliku provoditi 'komunalnu ideologiju' za koju su se zalagali u protekle četiri godine u oporbi, dakle baviti se isključivo konkretnim pitanjima i projektima bitnima za građane, a s druge strane moraju pokazati da se nisu utopili u koaliciji s mahom lijevim strankama te povremeno dati do znanja da se i dalje drže svog svjetonazora.

Most je u proteklim tjednima inzistirao na odvojenim sastancima s gradonačelnikom Puljkom, a na njima je 'izborio pobjedu' da se zastava duginih boja povodom nadolazeće Parade ponosa ne vije na gradskom jarbolu na Pjaci, nego na jarbolu z lučici Matejuška. Most je i jedina stranka nove većine koja je odbila sudjelovati u rotirajućim izmjenama na čelu Gradskog vijeća.

Tportalu je potvrđeno da bi druga predsjednica tog vijeća trebala biti nezavisna Branka Ramljak dok bi predsjedanje u trećoj godini trebao preuzeti netko iz SDP-a. Ni o tome navodno nije postignut formalni dogovor.

Gradonačelnik Ivica Puljak u srijedu je objavio javni poziv za članstvo u nadzornim odborima ili upravnim vijećima čak 24 tvrtke ili ustanove, čije članove postavlja splitska uprava. Time je zasad ispunio svoje predizborno obećanje, no u kuloarima se već spominju konkretna imena osoba bliskih strankama vladajuće koalicije koja bi nakon formiranja nadzornih odbora i upravnih vijeća trebala preuzeti vođenje gradskih tvrtki i ustanova.

Koalicija koja formalno ne postoji trebala bi se testirati na sjednicama Gradskog vijeća koje će se redovito održavati jednom mjesečno, a na njima bi se kao 'stalne' točke dnevnog reda trebali nalaziti značajni gradski projekti poput izmjena GUP-a, izgradnje javnih garaža, uređenja plaže Žnjan ili gradnje stanova POS-a. O eventualnim svjetonazorskim temama, objašnjeno je, svatko će glasati po svom uvjerenju. Većina odlučuje.

Politički analitičar Žarko Puhovski za tportal priznaje da je koncept podjele mandata u Hrvatskoj izuzetno rijedak: on sam ne sjeća se da se nešto tako dogodilo na lokalnoj razini.

'U slučaju Splita značajno je da je postavljen mogući uzor za ponašanje lokalne političke elite koja je programske svjetonazorske teme stavila u drugi red. Takva bi općenito trebala biti lokalna politika, no u kojoj mjeri će se svi doista pridržavati tog koncepta, treba vidjeti. Ali da, dobro je da su demonstrirali to da im je želja za normalnim funkcioniranjem grada važnija od toga da jedni druge proglašavaju desnicom ili ljevicom', kaže Puhovski.

'Može li se Most vratiti na originalne postavke?'

Podatak da nikakav koalicijski sporazum ili ugovor nije potpisan njemu je, priznaje, u najmanju ruku neobičan.

'To je s jedne strane sumnjivo jer do sporova u koalicijama dolazi i kad postoje potpisani koalicijski dokumenti. Ovdje postoji mogućnost da bilo koja stranka u bilo kojem trenutku objavi da se ne poštuje dogovor, pa se ne pojavi na sjednici Gradskog vijeća. Olakotna okolnost jest da se puni kvorum mora postići u rijetkim situacijama poput usvajanja gradskog proračuna dok u drugim prilikama poneki vijećnik može i izostati. Ipak, ovdje realno prijeti mogućnost da efikasnost rada gradske vlasti bude smanjena', smatra Puhovski.

On se slaže s tvrdnjom da se u najneobičnijoj poziciji nalazi Most.

'Ta stranka je i osnovana kao striktno neideologizirana skupina ljudi iz različitih sredina, povezanih u borbi za opće dobro. Pitanje je mogu li se u splitskom slučaju oni vratiti na originalne postavke i koliko će utjecaja u tome imati Crkva, a koliko stranačko vodstvo iz Zagreba. Ne samo kod njih, nego i kod ostalih stranaka', kaže ovaj analitičar.

'Predizborna retorika već ublažena'

Premijer Andrej Plenković prije desetak dana posjetio je Split, no u oči je upala činjenica da se tom prilikom nije susreo s novim gradonačelnikom Puljkom. Puhovski smatra da će se susret ipak vrlo brzo dogoditi, kao i u slučaju gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića. Uostalom, oštra predizborna retorika već je znatno ublažena.

'Doći će do male pomirbe na ovoj relaciji: gradonačelnik Splita ne može funkcionirati bez suradnje s predsjednikom Vlade, jednako kao što premijer teško može raditi bez dobrih odnosa s gradonačelnicima velikih gradova', zaključuje Puhovski.