U Splitu se održava samit zemalja skupine MED9, kojim ove godine predsjeda Hrvatska. Čelnici devet mediteranskih članica EU-a razgovaraju o sigurnosti, migracijama, energiji i otpornosti Mediterana, a sastanak se održava uoči Europskog vijeća i pregovora o novom proračunu EU-a vrijednom oko dva bilijuna eura

Hrvatska se pritom zalaže za snažnu kohezijsku i poljoprivrednu politiku, dok EU istodobno želi povećati ulaganja u sigurnost i obranu. Jedna od važnih tema bit će i migracije, osobito za zemlje europskog juga koje su među najizloženijima migracijskim pritiscima.

Nakon sastanaka i radnih sesija čelnici država i vlada obratili su se se novinarima na zajedničkoj konferenciji za medije. Konferencija je počela oko 15 sati, a pratili smo je uživo.

Hrvatski premijer Andrej Plenković nakon konferencije još ima bilateralni sastanak s knezom Albertom II. od Monaka.

Plenković je na početku presice rekao kako ovih devet zemalja čini čak trećinu članica EU-a. Spomenuo je politički i ekonomski značaj ovog formata. Prioriteti su tijekom hrvatskog predsjedanja bili sigurnost, zaštita okoliša i ostalo, a potvrđena je i važnost Mediterana.

'Današnja Splitska deklaracija dobro je sažela raspravu', reko je Plenković, piše N1.

Raspravom je dominirala tema odgovora na rastuće cijene energenata, otkrio je premijer.

Razgovaralo se i o situaciji na Bliskom istoku, nemogućnosti izlaska energenata kroz Hormuški tjesnac, kao i o novim napetostima sa Saudijskom Arabijom.

'Dotakli smo sve što je danas bitno', zaključio je dodavši da je Hrvatska zaključila svoje predsjedanje formatom MED9.

Perspektiva Cipra: Sjecište između Europe i Bliskog istoka

Ciparski predsjednik Nikos Hristodulides govorio je o višegodišnjem financijskom okviru i tome kakav će pristup imati manje zemlje. Naglasio je da je potrebna suradnja u regiji.

'Cipar je geografski blagoslovljen jer se nalazi na sjecištu triju kontinenata, dajemo doprinos kao stabilan i pouzdan partner između Europe i Bliskog istoka', rekao je.

Naveo je da jedino preko Cipra uspješno stizala humanitarna pomoć u Gazu.

Meloni: Treba govoriti i o južnom boku Europe

Talijanska premijerka Giorgia Meloni govorila je o visokim cijenama goriva u Italiji. Kaže kako je iznimno važno razgovarati o konvergenciji zemalja jer je to u interesu cijelog EU-a.

'Teme kojih smo se dotakli pokazuju koliko je važno za cijelu Europu razmišljati o svojim južnim obalama', rekla je.

Naglasila je da Europa u svojoj kompleksnosti treba imati posebno oko za svoje južne krajeve. Iako se uglavnom govori o ugroženosti istoka Europe, itekako treba govoriti i o južnom boku našeg kontinenta, rekla je talijanska premijerka, prenosi Slobodna Dalmacija.

Janša: Demografija je jedna od najvažnijih tema

Slovenski premijer Janez Janša rekao je kako je svjestan da je broj nezakonitih prijelaza migranata na zapadnom Sredozemlju značajan, ali se smanjuje. Prijelaz se pak ne smanjuje na balkanskoj ruti i u tom pitanju treba nešto napraviti.

Demografija je jedna od najvažnijih tema o kojima smo razgovarali, zaključio je Janša.

Malteški premijer: Izazovi su veći nego u covidu

Malteški premijer Robert Abela naglasio je da je za Maltu kohezija prioritet.

'Kad se vratimo u 2020. godinu, izazovu prethodnog višegodišnjeg okvira, moramo se sjetiti da su to bili mjeseci kad je bila pandemija. Današnji izazovi su višestruko teži.

Velika je dilema koje dijelove proračuna rezati, to je pitanje iznimno važno. Do kraja godine mi moramo definirati financijski okvir, za nas je pitanje poreza, pitanje prioriteta. Ne možemo prihvatiti uvođenje novih poreza', rekao je Abela.

Kaže kako griješe oni koji smatraju da je kohezija politika prošlosti.

'Za nas je kohezija iznimno važna, kao i poljoprivreda i na tome ćemo inzistirati. Izazovi su prije bili mnogo manji nego danas. Razumijem stav Vijeća EU-a da treba razmotriti što raditi s proračunom i koje njegove dijelove smanjiti ili povećati. Do kraja godine moramo definirati višegodišnji financijski proračun, za nas je to pitanje nacionalnih prioriteta', poručio je.