Broj Slovenaca u Hrvatskoj se od 1991. smanjio s 23 tisuće na oko 7700, no broj slovenskih društva raste te ih je u ovoj godini 18, a napredak je vidljiv i u učenju slovenskog jezika u školama, pokazuju rezultati istraživanja o suvremenom položaju slovenske zajednice u Hrvatskoj
Kulturno-prosvjetno društvo Slovenski dom Zagreb i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba organizirali su predstavljanje rezultata istraživačkog projekta „Slovenska zajednica u Hrvatskoj u suvremenome kontekstu: analiza socioekonomskog položaja, odnosa njezinih pripadnika prema slovenskome jeziku, kulturi i političkoj participaciji“, provedenog od 2023. do 2026. na Institutu za narodnosna pitanja u Ljubljani.
Projekt je vodila Barbara Riman, a u istraživačkom timu bili su i Sonja Novak-Lukanović, Mojca Medvešek, Sofija Zver, Natko Štiglić i Barbara Duvnjak Turšič. Riječ je o prvoj tako opsežnoj studiji o suvremenom položaju Slovenaca u Hrvatskoj, a završno izvješće trebalo bi imati više od 160 stranica.
vezane vijesti
Iako je broj pripadnika slovenske manjine u Hrvatskoj od 1991. drastično smanjen, zajednica istodobno bilježi i pozitivne pomake: danas djeluje 18 slovenskih društava, raste broj učenika slovenskog jezika, a nova studija pokazuje i da su njezini pripadnici u prosjeku socioekonomski bolje pozicionirani od većine stanovništva.
Više od polovice pripadnika slovenske zajednice starije od 65 godina
Prema podacima predstavljenima u sklopu projekta, broj Slovenaca u Hrvatskoj, jedne od 22 ustavno priznate nacionalne manjine, smanjio se s 23.376 prema popisu iz 1991. na 7729 prema popisu iz 2021. Zajednica je pritom izrazito stara: 51,3 posto njezinih pripadnika ima više od 65 godina, mlađih od 30 tek je 7,2 posto, a djece do 14 godina svega 265. Oko 65 posto čine žene, a zajednica je prostorno vrlo raspršena.
Unatoč takvom demografskom padu, broj slovenskih društava raste. Danas ih je 18 okupljeno u Savezu slovenskih društava u Hrvatskoj, a djeluju i gospodarsko te poljoprivredno društvo. Kulturna društva ostaju važna mjesta okupljanja, očuvanja identiteta i povezivanja zajednice, no njihov je glavni izazov privući mlađe članove i zadržati ih u radu.
Identitet Slovenaca u Hrvatskoj Riman opisuje kao „heterogen i višeslojan“. Među onima koji se smatraju pripadnicima slovenske manjine oko 40 posto izjašnjava se kao Hrvati, oko 30 posto kao Slovenci, a ostali kombiniraju oba identiteta.
Slovenci ekonomski bolje stoje od većine Hrvata
Studija je prvi put sustavnije obuhvatila i socioekonomski položaj zajednice. Prema podacima iz analize, Slovenci u Hrvatskoj u prosjeku su u povoljnijem ekonomskom položaju od većine hrvatskog stanovništva. Oko 80 posto anketiranih navelo je da im materijalno ništa ne nedostaje, više od 40 posto ima visoko obrazovanje, a nešto više od deset posto zaposleno je u Sloveniji.
Pozitivni pomaci vidljivi su i u učenju slovenskoga. Raste broj učenika uključenih u model C manjinskog obrazovanja (nastava se izvodi na hrvatskom jeziku uz dodatnih dva do pet školskih sati namijenjenih učenju slovenskog jezika i kulture) i dopunsku nastavu, no problem ostaje slab prijenos jezika unutar obitelji. Riman upozorava da škola sama ne može preuzeti odgovornost za njegovo očuvanje.
Slaba točka ostaje politička participacija. Govoreći o rezultatima istraživanja u slovenskoj radijskoj emisiji Sotočja, Riman je rekla da „Slovenci u Hrvatskoj nisu apolitični, ali ih ne zanimaju manjinski izbori“. Smatra i da vijeća i predstavnici manjine moraju snažnije koristiti mogućnosti koje im daje hrvatski institucionalni okvir. „Ti su organi prije svega tu zbog Republike Hrvatske i moraju komunicirati ne s Republikom Slovenijom, nego s Republikom Hrvatskom“, rekla je.
Slaba medijska vidljivost, dvojezični portal kao rješenje
Kao pozitivan primjer izdvojila je suradnju s resorom obrazovanja. „Određena ministarstva, prije svega Ministarstvo obrazovanja, vrlo su naklonjena pripadnicima slovenske zajednice u Hrvatskoj. Suradnja s njima je odlična“, rekla je, dodajući da bi se upravo na području obrazovanja moglo učiniti još više.
Riman upozorava i na slabu medijsku vidljivost slovenske zajednice. Hrvatski mediji o Slovencima u Hrvatskoj, prema njezinoj ocjeni, izvještavaju tek povremeno, uglavnom regionalno, dok su manjinska glasila najčešće višemjesečni informativni bilteni bez dovoljno aktualnosti i kritičkog pristupa. Kao jedno od mogućih rješenja vidi dvojezični internetski portal koji bi povezao društva, institucije, predstavnike manjine i pripadnike zajednice koji nisu aktivni u društvima.
