Oporba je u četvrtak upozorila da se još ništa ne zna vezano uz zbrinjavanje polovice nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane (NE) Krško te da kasnimo s izgradnjom privremenog skladišta dok HDZ ističe da će taj problem zajedno riješiti Hrvatska i Slovenija.
Što se tiče zbrinjavanja nuklearnog otpada mi u ovom trenutku ne znamo apsolutno ništa. Niti tko će obraditi nisko i srednje radioaktivni otpad i kondicionirati ga da bi ga uopće mogli preuzeti i uskladištiti", rekao je Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU - PIP-a).
Hrvatski sabor trebao bi dati suglasnost za potvrđivanje četvrte revizije programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i četvrte revizije programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog otpada Nuklearne elektrane Krško.
Napominjući da će biti suzdržani prilikom glasanja, Paus je kazao da je Slovenija odlaganju tog otpada pristupila ozbiljnije jer će imati odlagalište 2027. i riješiti svoj problem.
vezane vijesti
Hratska treba uzeti 3000 tona
Upozorio je da naša zemlja treba preuzeti 3000 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada te ga poslati u treću zemlju na obradu. Nakon toga ona nam ga mora vratiti a mi uskladištiti u privremenom skladištu koje se planira na lokaciji Čerkezovac u općini Dvor. No, što se tiče privremenog skladišta tek smo počeli izradu studija na okoliš, a planiramo da će biti gotovo 2028.
I Tanja Sokolić (Klub SDP-a) upozorila je da ako Čerkezovac zakasni naš obrađeni otpad čekat će negdje u inozemstvu i za to ćemo plaćati.
Naglasila je i da HEP u Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK) ne uplaćuje koliko treba jer je Vlada krajem 2022. uplate smanjila za trećinu.
"Slovenci za isti megavat iz iste elektrane odvajaju 12 eura, a mi nešto više od tri. To nije zajednička odgovornost, to je odgovornost koju je preuzela samo jedna strana", kazala je.
Problem moramo riješiti za dobrobit generacija koje dolaze
Za razliku od njih HDZ-ov zastupnik Željko Turk rekao je da problem nuklearnog otpada Hrvatska i Slovenija moraju rješavati zajedno. "Problem moramo rješavati zajednički kako zbog nas tako i za dobrobit generacija koje dolaze", poručio je.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar rekao je da se četvrtom revizijom programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i četvrtom revizijom programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog otpada NE Krško dugoročno uređuju pitanja razgradnje te nuklearne elektrane, zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva te financiranja obaveze koje iz toga proizlaze.
Podsjetivši da je elektrana Krško komercijalni rad počela još 1983., naveo je da je njezin rad za sada produljen do 2043.
Iako Hrvatska i Slovenija, kao zajednički vlasnici, nisu donijeli odluku o produljenju njezina rada, četvrta revizija razmatra i mogućnost dodatnog produljenja njezinog životnog vijeka do 2063. uz potrebu ishođenja potrebnih odobrenja i dozvola.
Špehar je kazao da uklanjanje nisko i srednje radioaktivnog otpada s lokacije NE Krško mora početi najkasnije 2028., a svaka država će preuzeti svoj dio i zbrinuti ga u svojoj zemlji.
Naveo je da su procijenjeni troškovi u sklopu četvrte revizije za Hrvatsku iznose 1,5 milijardi eura a novac će se osigurati godišnjim naknadama koje HEP, koji je suvlasnik NE Krško, uplaćuje u Fond za razgradnju NE Krško.
