"Pojedine obitelji još uvijek nisu priključene na vodoopskrbni sustav, što je donekle nevjerojatno za jedan europski glavni grad. Posebno želim izdvojiti problem mještana Dankovca u Gornjoj Dubravi, gdje su, nakon potresa, uništeni bazeni koji crpe i opskrbljuju vodu, pa stanovnici i danas žive u kontejneru bez vode, odnosno vodu dobivaju jednom mjesečno putem cisterne", navodi Škare Ožbolt u priopćenju.

Dodaje kako nažalost to nije jedino područje u gradu koje nema vodoopskrbu i odvodnju, navodeći da je vodoopskrbni sustav u Zagrebu zastario te da su gubici vode u gradu oko 50 posto, a godišnje se sustav popravlja više od 4000 puta.

Škare Ožbolt predstavila je dio svojeg programa u kojem su predviđena uvođenja "pametnih šahtova" koji senzorima i kontinuiranim praćenjem stanja analiziraju vodu te te prate kvarove na vodoopskrbi.

Ističe se kako se onda na sanaciji pojedinog kvara ne bi trebala kopati cijela ulica jer šaht dojavljuje točnu lokaciju kvara.

Naglasila je kako je Zagreb vjerojatno jedini grad u svijetu u kojem se ulice peru pitkom vodom, a s obzirom da prosječna zagrebačka obitelj mjesečno potroši oko 15 kubika vode, navedeni su gubitci vode dovoljni da se mjesečno opskrbi oko 300.000 obitelji.

Istaknula je i problem građana jezera Jarun koji se često žale na nečistoću vode nadležnim tijelima koja to ignoriraju.

"Zato je potrebno poboljšati stanje, modernizirati sustav i razvijati svijest građana o novim poboljšanjima i učinkovitosti", stoji u priopćenju.