uspostava vlasti

Izborno povjerenstvo BiH napokon odlučilo o formiranju Doma naroda u Federaciji BiH

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 18.12.2018 12:51
  • Objavljeno 18.12.2018 u 12:43
Pri raspodjeli mandata kao osnova koristit će se popis stanovništva iz 2013. godine.

Pri raspodjeli mandata kao osnova koristit će se popis stanovništva iz 2013. godine.

Izvor: Pixsell / Autor: Haris Memija/XinHua/PIXSELL

Članovi Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine u utorak su donijeli dugo očekivanu odluku o načinu popune Doma naroda parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja bi trebala deblokirati proces uspostave vlasti na temelju listopadskih izbora, a po toj odluci iz svake županije bira se bar po jedan pripadnik svakog naroda

Odluka se temelji na tome da će se pri raspodjeli mandata kao osnova koristiti popis stanovništva iz 2013. godine, kao i da će iz svake od deset županija unutar Federacije BiH biti delegiran barem po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda. Za ovakvu su odluku glasovalo je 5 članova SIP-a, dok su 2 bila protiv.

Dom naroda parlamenta Federacije BiH broji 58 zastupnika-izaslanika, od kojih je po 17 iz svakog od tri konstitutivna naroda, a preostalih 7 je iz reda ostalih.

Taj dom ima presudnu ulogu u predlaganju i potvrđivanju izvršne vlasti u Federaciji BiH, potvrđuje sve zakone koje donosi entitetski Zastupnički dom i delegira po 5 hrvatskih i bošnjačkih izaslanika u Dom naroda parlamenta BiH.

Pravni problemi oko sastavljanja federalnog Doma naroda

Raspodjela mandata za Dom naroda Federacije BiH bila je temeljni problem nakon provedbe listopadskih izbora jer je to pitanje ostalo otvorenim nakon što je Ustavni sud BiH 2016. godine, odlučujući po apelaciji Bože Ljubića, neustavnim proglasio neke od odredbi Izbornog zakona koje su regulirale tu materiju.

Neustavnim je progašena odrednica po kojoj se u federalni Dom naroda iz svake županije delegirao barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, no ta je norma i dalje sastavnim dijelom Ustava Federacije BiH pa je to dovelo do potpuno suprotstavljenih interpretacija kako uskladiti izborni zakon s presudom Ustavnog suda.

Predsjednik SIP-a Branko Petrić u utorak je podsjetio kako se od početka postavilo pitanje može li SIP to regulirati svojom odlukom, odnosno podzakonskim aktom, pri čemu su se koristile i optužbe poput onih o rušenju ustavnog poretka.

'Svi smo suglasni da SIP to mora i treba uraditi, jer to nisu uradili drugi kojima je to bila dužnost i obveza, a to je prije svega parlament BiH i Federacije BiH pa i Ustavni sud BiH', kazao je Petrić.

Umjetnim je nazvao dvojbe o tome po kojem popisu i po kojoj normi treba donijeti odluku.

'One su umjetne, jer se ove norme apsolutno ne mogu dovesti u vezu s popisom iz 1991. godine', ustvrdio je Petrić, koji je i predložio odluku koja je u konačnici dobila većinsku potporu.

Hrvatski član SIP-a Stjepan Mikić predložio je da se u raspodjelu mandata uključe i građani disktrikta Brčko, koji imaju i državljanstvo Federacije BiH i koji su do sada bili diskriminirani.

Odluka SIP-a stupa odmah na snagu, konstituiranje Doma naroda može početi

Članovi SIP-a u utorak su odlučivali o dva prijedloga. Jedan su predložili bošnjački članovi Suad Arnautović i Ahmed Šantić, uz obrazloženje kako on ide ka tome da se deblokira uspostava vlasti, a ne da se provode odluke Ustavnog suda, jer jedno upravo tijelo kakvo je SIP i nema takvih ovlasti. Temelj tog prijedloga je bila primjena popisa iz 1991. i dodjela mandata barem po jednom pripadniku svakog konstitutivnog naroda iz svake županije.

Irena Hadžiabdić je pak inzistirala na konstataciji kako je popis iz 1991. teško primijeniti jer tada nije bilo županija, a podsjetila je kako je podatke iz njega kao nedostatne ranije problematizirao i OESS, kao organizacija koja je najprije organizirala pa potom nadzirala provedbu svih poslijeratnih izbora u BiH.

Dodatna je poteškoća ipak što se s različitim argumentima problematizira i popis iz 2013., jer ga u Republici Srpskoj ne priznaju tvrdeći kako je on obuhvatio najmanje 200 tisuća osoba koje ne žive u BiH.

Drugi prijedlog bio je Petrićev, a temeljen na procjeni kako se treba voditi izbornim zakonom koji govori o obvezi proporcionalnosti biranja izaslanika sukladno nacionalnoj strukturi u županijama, utvrđenoj prema posljednjem popisu, dakle onom iz 2013. godine, pri čemu bi, kako je istaknuo, iz svake županije bio biran barem po jedan Hrvat.

Hrvatski član SIP-a Vlado Rogić ustvrdio je kako je ovo tijelo 'natjerano' donijeti odluku za koju su bili zaduženi drugi. Kada je već takva situacija moralo bi biti jasno što piše u zakonu, a zakon kao referentan definira 'posljednji popis' pri čemu je nebitno je li taj popis bio manjkav ili ne.

'Jasno je da je to popis iz 2013. godine', kazao je Rogić ali je dodao kako bi parlament zapravo trebao odlučiti kako raspodijeliti mandate u Domu naroda, priznajući da za ovaj 'hrvatski' prijedlog nema dostatne većine u SIP-u pa od njega odustaje.

Odluka SIP-a u svakom će slučaju završiti na Ustavnom sudu BiH, jer su to najavili iz brojnih političkih stranaka, no bez obzira na to stupa na snagu već ovog tjedna i po njoj se može početi s konstutiranjem federalnog Doma naroda.

'Sad nam još ostaje izdržati udarce koji slijede sa svih strana', zaključio je predsjednik SIP-a Petrić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!