Svaka država, ukazali su sindikati na press konferenciji pred zgradom Ustavnog suda, dužna je svojim građanima osigurati suđenje u razumnom roku, međutim Hrvatska se još uvijek svakodnevno suočava sa sporošću pravosudnog sustava.

'Ta pravovremenost u rješavanju sudskih sporova, odnosno situacija u koje stupaju građani, vrlo je bitna i to je jedan od temelja vladavine prava. Svaka država koja u ustavnom poretku ima zacrtan taj cilj da želi biti država u kojoj postoji vladavina prava mora napraviti sve da osigura jedan takav dio pravosudnog sustava. U protivnom desit će se velike posljedice i na to želimo upozoriti. Posljedice mogu biti velike, po građane, po radnike, ali i po samu državu', kaže tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić.

U tom smislu sindikati su se osvrnuli i na zakonske prijedloge koje su oni poslali Ustavnom sudu. 'Posebno zabrinjava, kada su u pitanju predmeti koje smo mi podnijeli na Ustavni sud, činjenica da se u većini tih predmeta radi o situacijama, odnosno o zakonima i drugim propisima koji ugrožavaju pravni poredak, ali jednako tako većina njih derogira, uskraćuje ili smanjuje prava radnika koja su bila ugovorena i osigurana kolektivnim ugovorima. U tom smislu, radi se o materijalnom statusu tih istih građana i nevjerojatno da tako sporo traje proces u kojem se treba donijeti jesu li oni uopće smjeli biti doneseni, jesu li protivni pravnom poretku naše države, odnosno jesu li protivni međunarodnim konvencijama i drugim propisima Europske unije', kazala je Bojić.

Sindikati su, podsjeća, Ustavnom sudu do sada već poslali Zakon o reprezentativnosti, Zakon o uskrati prava na božićnice i regrese, Uredbu o koeficijentima kojom su smanjene plaće u javnim i državnim službama za tri posto Zakona o uskrati prava koji se tiče dodatka na vjernost službi od 4,8 i 10 posto. Neki od tih zakona na ocjenu ustavnosti poslani su još krajem 2012. godine.

'Da se sve može brže, dokaz su i neke presude koje su se donijele, neke u par mjeseci, a neke u manje od mjesec dana, npr. Zakon o predstečajnoj nagodbi, 2009. je to bio Zakon o trgovini, zatim Zakon o PDV-u (PDV na novine). Samo je očito stvar što je prioritet i moramo ukazivati na tu sporost i apelirati na Ustavni sud da i one predmete koji se tiču izravno materijalnog statusa i prava građana i radnika rješavaju jednako tako u brzom roku. U potpunosti poštujemo instituciju Ustavnog suda, ali apeliramo da se ti predmeti rješavaju puno brže', kaže Bojić

Iako bi sindikati voljeli da Ustavni sud sve njihove zahtjeve riješi što brže, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kaže da su im prioritet oba zakona o uskrati prava. 'Ova Vlada, koristeći poziciju državne moći, zapravo provodi mjere koje su potpuno izvan svakog civilizacijskog dosega, krši se načelo 'ugovori se moraju poštovati', to unutarnje pravno načelo i vanjska pravna načela. Ustavni sud bi o tome morao iznijeti svoje mišljenje i definitivno stvoriti jednu praksu u RH', kaže Ribić.

Predstavnici Matice hrvatskih sindikata već za sutra imaju dogovoren sastanak s predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec.