most u i. izbornoj jedinici

Selak Raspudić: U Zagrebu nema centralnog upravljanja krizom nakon potresa

  • V. P. P./Hina
  • Zadnja izmjena 23.06.2020 10:21
  • Objavljeno 22.06.2020 u 15:05
Bionic
Reading

Nositeljica Mostove liste za I. izbornu jedinicu Marija Selak Raspudić u nedjelju je ocijenila kako se mistificira donošenje zakona o obnovi Zagreba, a da će se tek po njegovu donošenju otvoriti novi problemi

Zato u Mostu smatraju da je glavna tema obnove Zagreba - spriječiti korupciju s novim autentičnim ljudima.

Selak-Raspudić: Grad Zagreb uopće ne prati struku

Selak Raspudić je na konferenciji za novinare podsjetila da su prošla već tri mjeseca od potresa u Zagrebu, a da i dalje slušamo o Zakonu o obnovi i čekamo njegovo donošenje.

Ukazala je i na "pojavu strukovnog aktivizma" koji je, kaže, pokazatelj da Grad Zagreb uopće ne prati struku.

"Smatramo da se mistificira izrada zakona jer nakon što se on donese, tek će se tada otvoriti čitav niz novih frontova i zapravo će pravi kaos nastati tek tada", rekla je.

Dodala je i kako zakon u ovom obliku ne bi ni podržali jer je problematičan na više razina i neće riješiti ključne probleme, jer ćemo nakon njega čekati mjere, pa ćemo provoditi nabave, pa će nabave, kako to već ide, pratiti afere i žalbe...

"Važno je istaknuti da problem obnove Zagreba nakon potresa nije samo problem ojačavanja statike i njezino financiranje, već i imovinsko-pravni problemi, konzervatorska zaštita i povijesne vrijednosti. U njegovoj pripremi je izostao studiozan i interdisciplinaran pristup, derogira prostorne planove i zakone o gradnji, zakone o javnoj nabavi i zakon o proračunu", rekla je Selak-Raspudić.

Upozorila je i da je još uvijek ozbiljno ugrožena sigurnost građana, ne samo stanara, već i građana koji se kreću oštećenim dijelovima grada, a više od sedam tisuća kućanstava još uvijek nije spojeno na dimnjake i nemaju grijanje.

  • +7
Zagreb: Most nezavisnih lista predstavio liste za I. izbornu jedinicu i program za Zagreb Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Zatim, dodala je, građani su neadekvatno informirani, ne znaju kako će se odvijati obnova, ne znaju kome se za što trebaju obratiti, ne znaju tko će, kako i kada relevantno procijeniti štetu na nekretnini. Nije jasno ni tko će provoditi sanaciju, tko će platiti koji dio sanacije, niti tko će im ukloniti opasni dio zgrade.

Nema centraliziranog upravljanja krizom

Kao najvažniji problem vezan uz sanaciju izdvojila je to što još uvijek ne postoji centralizirano upravljanje krizom, jer nema vodeće odgovorne osobe koja upravlja ovim opsežnim procesom, nema jasne organizacijske strukture koja bi se sustavno bavila odgovorom na potres, koordinirala i upravljala svim radnjama.

"Imamo niz paralelnih tijela, savjeta i očita je polarizacija. Potres je nacionalna katastrofa i jedino se na toj razini može odgovoriti na njega", rekla je Selak-Raspudić.

Nino Raspudić rekao je da obnova mora imati financijski aspekt, socijalni i društveni aspekt, imovinsko pravni aspekt, te kulturološki i ekološki aspekt.

"Smatramo da treba osnovati tijelo za koordinaciju svih aktivnosti na sanaciji potresa, imenovati ključne i odgovorne osobe. Treba uključiti postojeće agencije i odgovorna tijela. Treba formirati savjetodavna tijela, ključne stručnjake iz institucija, s fakulteta, stručnjake iz privatnog sektora iz RH, te stručnjake iz međunarodnih institucija", dodao je.

Naglasio je i da treba uspostaviti sustavnu komunikaciju sa svim segmentima javnosti i izraditi koncept strategije obnove od potresa u kojem će biti obuhvaćene sve provedbene aktivnosti: zakonodavni i institucionalni okvir, priprema dokumentacije i projektiranje, provedba rekonstrukcija i izgradnja.

Zvonimir Troskot rekao je kako treba obraditi sve moguće izvore financiranja, strukturirati ih i napraviti plan angažiranja.

Financiranje bi se, kaže, trebalo odvijati na nekoliko razina - kroz EU fondove solidarnosti, putem Vlade RH i Grada Zagreba do samih vlasnika. Spomenuo je i organizaciju donacijskih večera za najugoroženije.

Grmoja: Zagreb je premrežila korupcijska hobotnica

Marko Sladoljev rekao je kako će jedan od Mostovih prioriteta svakako biti izgradnja stanova u istom susjedstvu.

„U tom aranžmanu, primjerice, može se izgraditi barem 30 karakterističnih donjogradskih zgrada sa 600 stanova na lokaciji u blizini devastiranog centra grada. Time bi stanovnici centra živjeli u neposrednoj blizini svoje lokacije, te mogu biti neposredniji sudionici obnove. Djeci se omogućuje pohađanje istih škola kao i do sada. Kontinuitet života se može regenerirati, a ne defragmentirati i dislocirati. Jednaka logika treba vrijediti i za stanovnike oštećenih kuća ili stanova u podsljemenskom dijelu“, istaknuo je.

Nikola Grmoja naglasio je da se ni jedan plan ne može provesti ako na ključnim mjestima s kojih se donose odluke imamo krive ljude.

"Glavna tema i obnove Grada Zagreba i promjena u Gradu Zagrebu i promjena u Hrvatskoj je borba protiv korupcije s novim autentičnim ljudima. Trebaju nam jasne antikorupcijske mjere, koje je Most predlagao i u ovom sazivu Sabora, a koje se tiču javne nabave, otvorenih proračuna, proračunskih sredstava i svega onoga što jedna gradska uprava troši, a što mora biti javno vidljivo svim građanima Grada Zagreba", rekao je.

Ustvrdio je i da je "Zagreb premrežila jedna korupcijska hobotnica koja je premrežila i Hrvatsku".

"Više Mosta u Hrvatskom saboru znači manje korupcije u Gradu Zagrebu i manje korupcije u Hrvatskoj", zaključio je Grmoja.

Pratite nas na društvenim mrežama

Najbitnije od bitnog

Newsletter tportala donosi tjedni pregled najbitnijih vijesti

tportal