Petrov: HDZ kalkulira s koronavirusom kako bi suzbio izlazak građana na izbore

mostovci u dubrovniku

Petrov: HDZ kalkulira s koronavirusom kako bi suzbio izlazak građana na izbore

  • V. P. P./Hina
  • Zadnja izmjena 23.06.2020 10:24
  • Objavljeno 20.06.2020 u 22:28
Bionic
Reading

Predsjednik Mosta Božo Petrov ustvrdio je u subotu u Dubrovniku kako u HDZ-u kalkuliraju hoće li iskoristiti novu pojavu koronavirusa ne bi li suzbili građane da izađu na izbore

Petrov je, kao nositelj kandidacijske liste Mosta u 10. izbornoj jedinici, predstavio dubrovačko-neretvanske kandidate na listi, na Mostu dr. Franje Tuđmana rekao da narod shvaća da su izbori bitni i da može osjetiti posebne situacije.

Dodao je i kako su mu građani u neposrednom kontaktu rekli da, zbog svega što se dogodilo posljednjih mjeseci, jedva čekaju izbore i da mogu glasovati.

"Zato sam očekivao povijesnu izlaznost. No, gle čuda! Taman malo prije izbora događa se problem - a upozoravali smo da uvjeti nisu regularni. Sad je raspušten Sabor, virus se javio, a oni traže način kako suzbiti građane da izađu na izbore. Možda im ne odgovaraju postoci“, ustvrdio je Petrov.

Tražimo nesmetan pristup biralištima

Od vladajućih u HDZ-u očekuje da biračima omoguće ustavno pravo nesmetanog pristupa biralištima.

"Tražimo da se ne dogodi demokracijska kataklizma, da ljudi nemaju pravo izaći na izbore. Nisu htjeli uvesti elektroničko glasovanje, da iz sigurnosti svoga doma možemo obaviti svoju građansku dužnost. I to im stoji u programu iz 2016. godine. Na vladajućima je odgovornost“, istaknuo je Petrov.

Zagreb: Most predstavio nositelje listi za parlamentarne izbore
  • Zagreb: Most predstavio nositelje listi za parlamentarne izbore
  • Božo Petrov
  • Nikola Grmoja, Miro Bulj
  • Zagreb: Most predstavio nositelje listi za parlamentarne izbore
  • Božo Petrov
    +14
Zagreb: Most predstavio nositelje listi za parlamentarne izbore Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Petrov smatra da će ova gospodarska kriza biti teža od one iz 2008. godine.

„Vlada nema dugoročni plan izlaska iz krize, ni za turizam ni za druge djelatnosti. Što će se dogoditi kad država prestane plaćati minimalce? Jesu li zbog tog raspisali izbore?“, upitao je Petrov.

Napomenuo je kako trenutni teritorijalni ustroj Hrvatske nije održiv, a na županije gleda kao na 'protočne bojlere s puno kamenca'.

„Imamo više od devet tisuća vijećnika, tri tisuće zamjenika načelnika i gradonačelnika - sve iz našeg džepa. Ogromna birokracija 'jede' građane i poduzetnike“, istaknuo je Petrov.

Na jug Hrvatske nije stigla ni kuna najavljenih projekata

Ustvrdio je da na jug Hrvatske u posljednje tri godine nije stigla ni jedna kuna od milijardi kuna najavljenih i obećanih projekata na posebnim sjednicama Vlade.

Što se tiče budućih koalicija, rekao je kako je njemu, ali i hrvatskoj javnosti nakon tri godine dovoljno 'politike žetončića', a građani će na kraju odlučiti koliko će tko dobiti mandata.

Po Petrovu, veliki dugovi bolnica veledrogerijama dokaz su nefunkcioniranja zdravstvenog sustava.

Komentirao je i politički angažman Miroslava Škore, ističući kako cijeni njegov entuzijazam, jer je okupio različite ljude, koji možda nisu ni mislili zajedno ići na izbore.

Na konferenciji za novinare predstavili su se i drugi dubrovačko-neretvanski kandidati Mosta u 10. izbornoj jedinici Maro Kristić, Ivica Dajak i Julija Zupčić.

Pratite nas na društvenim mrežama

Najbitnije od bitnog

Newsletter tportala donosi tjedni pregled najbitnijih vijesti

tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal