"Očekuje se da će zabrana korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u školskim ustanovama - osim kada je potrebna za nastavnu jedinicu ili u medicinske svrhe, doprinijeti kvalitetnijim ishodima učenja te snažnijem fokusu na nastavni proces", rekla je Selak Raspudić predstavljajući prijedlog dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Uz to, smatra da će u dugoročnoj perspektivi - kroz privremenu pauzu u njihovoj uporabi, doprinijet razvoju kritične svijesti o svim prednostima i nedostacima suvremene tehnologije, osnaživanju međusobnih odnosa u stvarnom svijetu te uvažavanju nastavničkog autoriteta kao i poboljšanju mentalnog i fizičkog zdravlja djece i mladih.

Selak Raspudić istaknula je da se djeca moraju i znanstveno razvijati u skladu s najnovijim trendovima te koristiti sve njezine pozitivne strane. No ako to nije potrebno u zdravstvene svrhe i za pojedine nastavne jedinice - onda je vrijeme da kažemo dosta te rasteretimo đake i fokusiraju se na samu nastavnu jedinicu i obrazovni proces. 

Naglasila je i da rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da mobiteli uvelike utječu na zdravlje djece, na njihove međusobne odnose te obrazovne procese, a to i učenici i sami znaju.

Pri tome, i rezultati istraživanja pokazuju da je uklanjanje pametnih telefona iz škola u Belgiji, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu poboljšalo rezultate u učenju. 

Selak Raspudić rekla je i da je dozvola korištenja 'pametne tehnologije' ostavljena na volju svakoj ustanovi i njezinom osnivaču pa je danas u pojedinim školama i gradovima - a odnedavno i Gradu Zagrebu, đacima zabranjeno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. No, u nekim drugim školama to se ni na koji način ne regulira. Upozorila je i da to dovodi učenike u nejednak položaj zbog čega je tu materiju zakonski regulirati.

Podsjetila je i da se danas nedopušteno korištenja informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnog rada  regulira Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je donesen još 2015. godine i prije  "ere tik-toka".

Uhvatimo korak sa svjetskim trendovima da zaštitimo djecu

Smatra kako je došao trenutak da se postigne politički konsenzus te da uhvatimo korak sa svjetskim i europskim trendovima kako bi se zaštitila djeca.  

Tijekom više replika HDZ-ova Majda Burić upitala je kako bi učenicima od 16 ili 17 godina zabranili korištenje mobitela izvan nastavnog procesa jer već sada temeljem pravilnika imamo zabranu korištenja mobitela tijekom nastave u osnovnim i srednjim školama.

Selak Raspudić odgovorila je da za to postoje različiti modaliteti koji se već sada provode u djelo. Ali, za to treba postići politički konsenzus.  

HDZ-ovu Vesnu Bedeković zanimalo je zalaže li se za zabranu korištenja pametnih telefona u srednjim školama ili ne, a predlagateljica zakona je odgovorila da bi se zakon trebao odnositi i na srednje škole. No, ako trenutno postoje dvojbe u Saboru vezano uz zabranu u srednjim školama spremna je reterirati te da se u drugom čitanju zabrana ograniči samo na osnovne škole.  

Dalibor Paus (IDS) pozvao se na mišljenje jedne od ravnateljica u školi koja je skeptična da bi zabrana korištenja mobitela dala pozitivan rezultat te to pitanje treba razmotriti u širem aspektu, a Selak Raspudić je rekla je sve više onih koji su svjesni da je nešto potrebno poduzeti. "Mobitele treba maknuti iz obrazovnih institucija. Ali ne apsolutno. Ako su za nastavnu jedinicu ili zdravstvene svrhe onda naravno da ostaju", poručila je.