POLITIKA MRKVE I BATINE

Šefovi EU-a odlaze u Tursku na razgovore o obnovi odnosa

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 06.04.2021 11:53
  • Objavljeno 06.04.2021 u 11:52
Ursula von der Leyen i Charles Michel

Ursula von der Leyen i Charles Michel

Izvor: EPA / Autor: ARIS OIKONOMOU / POOL

Vodeći dužnosnici Europske unije putuju u utorak u rijetki posjet turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu kako bi testirali njegovo isticanje predanosti unapređenju napetih odnosa između Turske i EU-a.

Nakon godina neslaganja oko sve većeg broja pitanja, prošlo ljeto napetosti su zakuhale kad je Turska poslala ratne brodove kao potporu energetskoj istraživačkoj misiji u vodama članica EU-a - Cipra i Grčke.

Napetosti su donekle popustile kad je Turska povukla svoja plovila i uključila se ove godine u prve pomorske pregovore s Grčkom od 2016. Blok je tada odustao od prijetnji da će nametnuti sankcije Turskoj.

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sada će vidjeti kako Erdogan namjerava provesti svoju opetovanu želju za "otvaranje nove stranice" u odnosima.

Postavljanje uvjeta

Turci kažu da žele prijeći s "pozitivnih" pregovora na "konkretnu akciju" - osobito u pitanju migracija.

No dužnosnici EU-a upozoravaju da će ikakav napredak ovisiti o tome kako će Erdogan, koji je bio premijer kad je Turska službeno otvorila pregovore o pristupanju bloku 2005., djelovati i hoće li ostati konstruktivan partner.

Moguće otopljavanje odnosa poklapa se sa strožim pristupom Turskoj iz Bijele kuće jer je Erdogan pobjedom Joea Bidena izgubio osobnog prijatelja Donalda Trumpa.

Pristupom "mrkve i batine", EU nudi mogućnost ažuriranja pravila carinske unije, viznu liberalizaciju, osiguranje novčanih sredstava za izbjeglice i povećani dijalog s Turskom na nekoliko frontova.

No dužnosnik EU-a je istaknuo da sastanak u utorak "neće biti trenutak pregovora" već prilika da obje strane iznesu svoje uvjete za poboljšanje veza.

Popis pritužbi

Sastanak je dogovoren nakon povlačenja Turske prošli mjesec iz Istanbulske konvencije i pokretanja službenih napora za gašenje glavne prokurdske stranke u Turskoj.

  • +22
  • +19

Prosvjed u Turskoj

Izvor: Profimedia / Autor: SOPA Images / ddp USA / Profimedia

Iako je Bruxelles osudio obje odluke, lideri EU-a prošli mjesec su ipak ponovili svoju predanost suradnji s Turskom ako se "održi trenutačna deeskalacija".

Obje strane imaju popise pritužbi koje žele raspraviti.

Turski diplomatski izvor rekao je za AFP da Ankara očekuje modernizaciju carinske unije iz 1995. i veći naglasak na kandidacijski status Turske za ulazak u EU.

Izvor je dodao da Turska želi ažurirati njihov migracijski sporazum iz 2016. prema kojemu je blok obećao milijarde eura u zamjenu za tursku kontrolu protoka migranata i izbjeglica u Europu. Turska je dom za gotovo četiri milijuna izbjeglica i migranata, većinom Sirijaca.

"EU još nije u potpunosti ispunila svoje obveze unutar tog sporazuma, osobito svoje financijske obveze", rekao je izvor i dodao da je Turska dobila tek 3,7 milijardi eura od obećanih šest milijardi eura.

Bruxelles optužuje Ankaru da ne ispunjava svoju obvezu prihvata migranata koji uspiju doći do Europe, ali ne i dobiti azil.

Cipar - trn u odnosima

Ilke Toygur, analitičarka s njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, rekla je da Turska želi transakcijski odnos s blokom, "držeći sve opcije otvorenima".

Turska vlada vidi "sve više multipolarni, podijeljeniji" svijet s opadajućim utjecajem Zapada, navodi Toygur u podcastu za svoj think tank. "Turska ovo vidi kao priliku za diverzifikaciju svojih saveznika", dodaje.

Sve asertivnija turska vanjska politika značajan je izvor napetosti između Unije i Turske.

Napetosti su eskalirale zbog turske potpore Azerbajdžanu u ratu protiv Armenije prošle godine u Nagorno Karabahu te vojne potpore Ankare u Libiji.

Pošto je došlo do prekida vatre u tim sukobima, EU i Turska se sada fokusiraju na razgovore predvođene UN-om o podijeljenom otoku Cipru koji bi se trebali održati kasnije u travnju.

Cipar je trn u odnosima od 1974. godine kada je Turska okupirala sjevernu trećinu otoka kao odgovor na puč tadašnje vojne hunte u Ateni s ciljem pripojenja otoka Grčkoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!