Kaja Kallas doživjela je novi politički poraz nakon što su države članice srušile njezinu inicijativu za osnivanje stručne skupine za europsku obranu. Dogodilo se to u trenutku u kojem raste pritisak za reformu Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS).

EEAS je u nedjelju, u posljednji trenutak, otkazao osnivanje skupine na visokoj razini koja je trebala predložiti načine jačanja obrambenih sposobnosti EU-a i utvrditi ključne nedostatke u strateškim ulaganjima.

Kallas je najavila tu inicijativu samo nekoliko dana ranije, rekavši da želi okupiti 'neke od najbistrijih umova u području sigurnosti i obrane kako bi ponudili doista nekonvencionalna rješenja'.

Međutim stigao je hladan tuš.

'Odlučili smo da nećemo nastaviti s ovom inicijativom', rekao je za Euronews neimenovani dužnosnik EU-a, dodajući: 'Neke države članice smatrale su da to u ovom trenutku nije pravi put.'

Slučaj je još jednom pokazao da Kallas povremeno pokušava progurati inicijative bez potrebne političke potpore iako su joj upravo države članice, osobito one manje, najvažniji saveznik u nastojanju da EEAS zadrži svoju važnost.

Diplomatski promašaj

Otpor je predvodila Italija nakon što je u skupinu uključena osoba koju smatraju važnom političkom protivnicom ministra obrane Guida Crosetta.

Prema talijanskoj agenciji ANSA-i, riječ je o Roberti Pinotti, bivšoj ministrici obrane u vladama lijevog centra Mattea Renzija i Paola Gentilonija, politički suprotstavljenima sadašnjoj talijanskoj vlasti.

Francuska i još nekoliko zemalja također su se usprotivile, ističući da se o skupini nije raspravljalo na ministarskoj razini te da je većina europskih vlada bila zatečena time. Pritisak je naposljetku prisilio EEAS na povlačenje.

U diplomatskoj službi smatrali su da zbog stručne i savjetodavne naravi skupine ne moraju biti zastupljene sve članice. Ipak, kritike su stizale sa svih strana: zastupljenim zemljama nisu odgovarala odabrana imena, a izostavljene su zamjerile to što nisu dobile mjesto za stolom.

Troje dužnosnika EU-a, koji su zbog osjetljivosti teme zatražili anonimnost, opisali su to kao 'loše vođenje', 'nesretan potez' i 'teški zaj**', što pokazuje razmjere nezadovoljstva načinom na koji je vođena inicijativa.

Europa mora ubrzati pripreme za obranu

U EEAS-u smatraju da Europa mora ubrzati pripreme za obranu želi li izbjeći da je nove prijetnje zateknu nespremnu. Skupina je trebala potaknuti osjećaj hitnosti, ubrzati popunjavanje praznina u europskim obrambenim kapacitetima i zacrtati smjer djelovanja uoči Minhenske sigurnosne konferencije u veljači. Američka administracija usto se priprema do kraja godine preispitati raspored svojih vojnih snaga u Europi.

'Svi se slažu da je tema hitna, ali cijela koreografija toga bila je pomalo nesretna', rekao je jedan od diplomata EU-a.

EEAS se istodobno često kritizira zbog nedovoljne učinkovitosti, što je teško pomiriti sa zahtjevom da se europske prijestolnice mora konzultirati čak i pri izboru stručnjaka za savjetodavno tijelo.

'Kao bivša premijerka, podcjenjuje to koliko države članice žele da ih se konzultira o vanjskopolitičkim pitanjima', rekao je drugi diplomat.

Nedostatak konzultacija osobito je nezgodan jer se položaj Kallas sve snažnije dovodi u pitanje u Bruxellesu i važnim europskim prijestolnicama.

Borba za kontrolu nad vanjskom politikom

Osim toga, više se puta sukobila s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen oko toga tko upravlja vanjskom politikom Unije. Njihovo osobno i institucionalno nadmetanje sve se više prepleće s pozivima na reformu, a posljednji francusko-njemački prijedlog predviđa mogućnost prelaska EEAS-a pod nadležnost Komisije.

Kallas se tome usprotivila nakon prošlotjednog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Irskoj, tvrdeći da države članice uglavnom podržavaju sadašnji ustroj.

'Ako sve prebacimo u Komisiju, osobito male države izgubit će kontrolu nad vanjskom politikom', rekla je, dodajući: 'Države članice jasno su poručile da ne žele ispustiti upravljač vanjske politike iz svojih ruku.'

Funkcija visoke predstavnice osmišljena je tako da poveže Komisiju i članice te svakoj zemlji osigura mjesto za stolom. Međutim upravo manje države, koje trenutačno štite položaj Kallas od utapanja u sve moćniju Komisiju, razljutio je njezin posljednji potez.

'Države članice žele doživljavati EEAS kao službu koja radi za njih, a ne kao instituciju koja djeluje po vlastitoj volji i pokreće inicijative o kojima se nije raspravljalo', rekao je diplomat iz manje članice skeptične prema reformi.

Niz spornih poteza

Ovo nije prvi put da je Kallas krenula djelovati bez dovoljne političke potpore. Prošle godine predložila je tako paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 40 milijardi eura, ali su ga čelnici EU-a odbili.

U svibnju je pogrešno ustvrdila da je SAD evakuirao veleposlanstvo u Kijevu zbog upozorenja o skorom ruskom napadu, a zatim izazvala kritike izjavom koja je protumačena kao usporedba Kine s bolešću. U lipnju je pak izraelski šef diplomacije Gideon Sa’ar prekinuo kontakt s njom nakon izvješća da je usporedila Izrael s Južnoafričkom Republikom iz doba apartheida. Pozornost je privukla i ustrajanjem na korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine te zategnutim odnosima s američkom administracijom.

U trenutku u kojem velike članice i sve centraliziranija Komisija propituju sadašnji institucionalni poredak novi potezi kojima bi mogla otuđiti države članice mogli bi biti pogubni i za Kallas i za instituciju koju vodi.

'Općenito postoji nezadovoljstvo načinom na koji potpredsjednica Kallas rješava ovakva pitanja', zaključio je četvrti diplomat EU-a s kojim je razgovarao Euronews.