Prvi se nakon sastanka obratio premijer Plenković.

'Današnji sastanak smo iskoristili da upoznamo glavnog tajnika NATO-a s aktivnostima koje Vlada poduzima u pogledu ispunjavanja preuzetih obveza. Prije svega da dođemo do 5 posto BDP-a u izdvajanju za obranu', poručio je Plenković.

'Danas smo razgovarali o našem doprinosu Ukrajini, Hrvatska vlada je u proteklih nekoliko godina dala 15 paketa pomoći, dali smo doprinos kako bi se kupilo naoružanje koje se kupuje jedino u SAD-u. Ukrajina ne brani samo svoju slobodu nego demokraciju u Europi', rekao je Plenković.

Novinarima se obratio i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. 'Od 2009. kada je RH postala članica NATO-a, ona je vrlo važna članica. Sreo sam se s hrvatskim vojnicima u Poljskoj i bilo je nadahnjujuće vidjeti vojnike i vojnikinje koji su blagdane proveli izvan domovine', rekao je.

Rutte je kazao da je bio impresioniran činjenicom da je Hrvatska u toliko kratkom roku obnovila zračnu fotu. Naglasio je koliko je ključna podrška svih saveznika u trenutnoj situaciji u Ukrajini, te dodao kako Hrvatska doprinosti sigurnosti na zapadnom Balkanu. 'To je vrlo važno NATO-u i nećemo dopustiti da dođe do nestabilnosti u regiji', poručio je Rutte.

U fokusu novinara Grenland

Novinari su ga upitali o planovima Njemačke i Velike Britanije u jačanju vojne prisutnosti na Grenlandu.

'Prvo ću naglasiti, svi se slažu da je arktičko područje jako važno. Već prošle godine je krenula rasprava u NATO-u kako bi mi kao saveznici mogli osigurati sigurnost. Sada razgovaramo o sljedećim koracima', kazao je Rutte, upozorivši na opasnost od Rusije i Kine.

Pitali su ga i za Trumpove izjave o mogućoj vojnoj intervenciji na Grenlandu. 'Ono što je u srži, svi mi provodimo istu analizu. Analiza je na stolu kada je riječ o krajnjem sjeveru. Svi se slažemo da je obrana tog područja ključna, svjesni smo što donosi otvaranje morskih linija i moramo učiniti sve kako bi zaštitili to područje. U prošlosti NATO se nije uključivao u to područje, no na zahtjev sjevernih članica smo se uključili. Radimo na koracima kako bismo bili sigurni da štitimo to područje', rekao je Rutte.

Po pitanju Grenlanda govorio je i hrvatski premijer. 'Mi smo u komunikaciji s danskom vladom, važan je ovotjedni susret s državnim tajnikom Rubiom, poruka je da se saveznici moraju međusobno poštovati, a to uključuje i SAD. Postoje zabrinutosti na području Arktika, no može se pronaći rješenje koje će SAD-u osigurati sigurnost, no Grenland je dio Danske, samo kvalitetan dijalog može sve riješit', rekao je Plenković.

Ukrajina i dalje na putu prema NATO-u?

Upitani o Ukrajini, odnosno jeslu li Ukrajini zatvorena vrata NATO-a, Rutte je poručio: 'Dali smo izjavu o nepovratnom putu Ukrajine prema NATO. Neki saveznici su protiv toga ili sumnjičavi kao što je Mađarska. Ono o čemu razgovaramo o Koalicije voljnih je kako nakon mirovnog sporazuma osigurati da Rusija više nikada ne napadne'.

'SAD imaju veliku želju da se osigura mir u Ukrajini, no da bi se on osigurao, važno je da na to pristane i druga strana, a Rusija trenutno želi prvo dogovor, a onda prekid vatre, dok Koalicija voljnih želi prvo prekid vatre, a onda dogovor', dodao je Plenković.

Radi li se o najvećoj dosad krizi NATO-a s obzirom na Trumpove izjave o Grenlandu, upitali su novinari. 'Kada je netko od pomoći za savezništvo i radi dobro, a ja mislim da Trump radi dobro - tjera nas da više izdvajamo za obranu i siguran sam da bez Trumpa ne bi imali suglasje da se toliko izdvaja za obranu. Naši kolege koji su na Arktiku i koji su zatražili angažman NATO-a, i sada radimo kako da kao savez surađivati i postići sljedeći korak. U ovom trenutku i Danska ubrzava vlastita ulaganja, kupuju više opreme, kupuju dronove i ulažu velika sredstva u obranu, pa i obranu Grenlanda. Moja je jedina briga kako ostati sigurni protiv Rusa i mislim da idemo u pravom smjeru', poručio je Rutte.

Pad drona u Zagrebu

Jedno od pitanja novinara odnosilo se na dron koji je prije četiri godine pao u Zagrebu nakon što je preletio tri članice NATO-a, piše HRT.

Rutte je podsjetio na upade dronova u Poljsku i Estoniju i rekao da je to razlog zašto je glavni zapovjednik NATO-a za Europu Alexus Grynkewich odlučio započeti s pružanjem pune podrške NATO-a u smislu organiziranja istočne straže.

Plenković je rekao da u odnosu na 2022. godinu Hrvatska raspolaže s višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale, koji imaju sve sposobnosti koje tadašnji MiG-ovi nisu imali, te da je suradnja dignuta na višu razinu.

Na pitanje odakle je točno iz Ukrajine došao dron Plenković je rekao da to ne znamo ni mi niti NATO.