Sastanak na vrhu Afričke unije održava se točno godinu dana nakon što je prvi slučaj koronavirusa na kontinentu otkriven u Egiptu, tada potaknuvši zabrinutost da će oslabljeni zdravstveni sustavi ubrzo biti pod velikim pritiskom.

Usprkos pesimističnim predviđanjima, pandemija je u Africi slabija nego u drugim dijelovima svijeta. Na kontinent s 1,2 milijarde stanovnika otpada samo 3,5 posto svjetskih zaraza i četiri posto smrtnih slučajeva, pokazuju podaci Afričkog centra za kontrolu i sprečavanje zaraze.

Danas je velik broj afričkih država suočen sa snažnijim drugim valom zaraze, a kontinent zaostaje u nabavci cjepiva.

„Ova bolest je donijela veliku patnju i teškoće diljem kontinenta“, rekao je u govoru otvaranja Cyril Ramaphosa, predsjednik Južnoafričke Republike koja je zadnjih godinu dana predsjedala organizacijom. Od subote ulogu preuzimaju Demokratska Republika Kongo i njezin čelnik Felix Tshisekedi.

„To nije samo teška zdravstvena, nego i ekonomska i društvena kriza“, kazao je Ramaphosa.

Afrički čelnici govorili su i o tome kako bogatije svjetske države gomilaju doze cjepiva nauštrb siromašnih zemalja.

„Nacionalizam cjepiva je u porastu. Bogate države guraju se preko reda, a neke se predbilježavaju za veće količine nego su im potrebne“, rekao je u nedavnom razgovoru za medije Moussa Faki Mahamat, čelnik Komisije Afričke unije, izvršnog tijela organizacije.

Ramaphosa je u govoru pozvao na „svježu injekciju sredstava“ Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se „ispravila iznimna nejednakost između razvijenih gospodarstava i ostatka svijeta u mjerama financijske pomoći“.

Uoči dvodnevnog samita novi američki predsjednik Joe Biden poručio je kako će snažnije surađivati s Afričkom unijom.

U videoporuci objavljenoj u petak Biden je rekao da će njegova vlada raditi na „održivoj diplomaciji, u suradnji s Afričkom unijom, kako bi odgovorili na sukobe koji odnose živote diljem afričkog kontinenta“.

Afrička unija

Afrička unija jačanjem svoje integracije sve više sliči na Europsku uniju. Taj je savez nasljednik Organizacije za afričko jedinstvo (OAU), osnovane 1963. i nastale na ideji ujedinjenja koje je prema BBC-ju izvorno zagovarao Kwame Nkrumah, prvi predsjednik Gane, za mnoge u Africi i dalje simbol antikolonijalizma i modernizacije afričkog društva.

Organizacija 2002. prerasta u Afričku uniju, danas okuplja sve afričke države i zagovara "integriranu, bogatu i mirnu Afriku koju vode njezini građani, kao dinamičnu snagu u svjetskoj areni", a sjedište joj je u etiopskoj prijestolnici Addis Abebi.

AU se u Africi smatra organizacijom ograničene moći, posebice jer većina sredstava u njezin proračun stiže od donatora poput Europske unije i Ujedinjenih naroda, zbog čega je percipirana ovisnom o vanjskim silama.