ceh 150 milijuna kuna

Saga duga trideset godina: Otkrivamo pozadinu sudske odluke koja bi Grad Split mogla dovesti na rub bankrota

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 04.04.2019 16:35
  • Objavljeno 04.04.2019 u 16:18
Pogled iznad Strožanca prema Splitu: TTTS i odlagalište Karepovac

Pogled iznad Strožanca prema Splitu: TTTS i odlagalište Karepovac

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Sudska presuda kojom Grad Split treba isplatiti oko 150 milijuna kuna privatnim tužiteljima u sporu oko zemljišta na predjelu TTTS, zbog čega mu prijeti potpuna blokada i zbog koje je gradonačelnik Andro Krstulović Opara otputovao na hitan sastanak s premijerom Plenkovićem, ogledni je primjer toga kako višedesetljetno skandalozno ponašanje institucija - u ovom slučaju prije svega sudstva - može doći na naplatu. Tportal je s nekoliko dobro upućenih sugovornika rekonstruirao tijek ovog spora i došao do zaključka da, jednostavno rečeno, Split treba platiti grijehe države, ali i bivših gradskih uprava koje su pokazale dramatičan nemar u zaštiti vlastite imovine

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara u dramatično intoniranom priopćenju u četvrtak ujutro objavio je da postoje informacije o pravomoćnom gubitku spora koji protiv Grada vode Nebojša i Alemka Knežević, Srećko Mišura i tvrtka Petra Dura. Otvoreno je najavio da Splitu prijeti potpuna blokada i da će svi proračunski korisnici - od vrtića i vatrogasaca do najranjivijih socijalnih skupina - ostati bez prihoda. 'Ovo je šokantan presedan koji potvrđuje svu nesreću privatizacije nakon osamostaljenja Republike Hrvatske', napisao je Krstulović Opara. I bio je u pravu.

Iznos od 150 milijuna kuna predstavlja otprilike 15 posto splitskog godišnjeg proračuna, pa je jasno da bi njegova jednokratna naplata mogla potpuno paralizirati grad.

U središtu spora nalazi se zemljište ukupne površine oko 54 tisuće četvornih metara u istočnom dijelu grada, u kojem je koncem osamdesetih izgrađen trgovački terminal nazvan TTTS. Zemljište je oduzeto bivšim vlasnicima, no to nije bilo provedeno u knjigama, već je upisano tek 'pravo korištenja' desetaka različitih tvrtki koje su kao osnivači krenule u pothvat izgradnje terminala. Radi se o bivšim socijalističkim gigantima poput Jadrantransa, Dalme, Jadrantekstila i drugih.

U središtu spora nalazi se zemljište ukupne površine oko 54 tisuće četvornih metara

U središtu spora nalazi se zemljište ukupne površine oko 54 tisuće četvornih metara

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Tvrtke su uskoro krenule serijski propadati i tu dolazi do zanimljivog zapleta: pravo korištenja zemljišta ulazi u njihovu stečajnu masu, potom se prodaje, a Knežević i drugi tada se pojavljuju i, kako tvrde sugovornici tportala, ciljano kupuju upravo čestice na kojima se u stvarnosti nalaze prometnice. Za zemljišta na kojima se nalaze zgrade, naime, tvrtke su sklopile nagodbu i svaka se upisala na svoje vlasništvo.

'Tadašnja Općina Split nije na vrijeme upisala svoje pravo korištenja za ceste, što su sudovi ionako trebali provoditi, ali još je problematičnije postupanje sudova i tadašnjeg pravobraniteljstva koji nisu smjeli dozvoliti da se zemljište uopće nađe u stečajnoj masi', govori sugovornik tportala.

'Nered od vrha do dna države'

'Radi se o primjeru nereda od vrha do dna države. Nije jasno ni kako su se Knežević i drugi upisali kao vlasnici zemljišta, kad su u ionako spornom stečajnom postupku kupili tek pravo njegovog korištenja. To zbilja treba ispitati', dodaje on.

U desetljećima koja su uslijedila vodio se niz različitih postupaka oko ovih 54 tisuće kvadrata: Knežević i partneri zahtijevali su da im se isplati naknada jer se njihovo zemljište koristi kao cesta, splitske gradske službe mahom nisu reagirale, a stvar se zahuktala u doba kada je odlučeno izgraditi vodovodnu i kanalizacijsku mrežu za obližnje naselje Žrnovnica jer je infrastruktura dijelom trebala proći upravo ovim dijelom grada.

U doba Željka Keruma između dviju strana sklopljen je sporazum o reguliranju međusobnih odnosa

U doba Željka Keruma između dviju strana sklopljen je sporazum o reguliranju međusobnih odnosa

Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

Lokacijske dozvole su se izdavale i poništavale, ulagale su se žalbe, rješenja su stavljana izvan snage, pokrenut je upravni spor i niz drugih postupaka, od kojih dio još uvijek traje. Svojedobno je, u doba Željka Keruma, između dviju strana sklopljen i sporazum o reguliranju međusobnih odnosa, po kojemu se Kneževiću i drugima de facto priznaje vlasništvo i obećava nadoknada u obliku drugih nekretnina, oslobađanja komunalnog doprinosa ili plaćanja u novcu. No on, kao i slični sporazumi iz ranijih razdoblja, nikada nije proveden.

'Ova saga traje već tri desetljeća, to je kompletno ludilo! Krive su sve političke opcije koje nisu reagirale na vrijeme i ponašale su se kao da sutra nikada neće doći, ali i država, čiji je pravosudni sustav potpuno zakazao', kazala nam je osoba koja je donedavno bila visokopozicionirana u splitskoj gradskoj upravi.

Za dio tužbenog zahtjeva ipak zastara?

Po tumačenju pravnih stručnjaka uključenih u ovaj spor, postoji i mogućnost da za dio tužbenog zahtjeva protiv Grada Splita bude proglašena zastara, dok im nije sporno to da je Grad morao biti proglašen vlasnikom ovog zemljišta jer se na njemu u stvarnosti nalaze ceste u kategoriji 'nerazvrstanih prometnica'.

  • +19
  • +16

Kilometarske kolone na ulazu u Split iz smjera Omiša

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

Upravo ovim dijelom grada trebala bi se protezati nova splitska obilaznica kao dio brze ceste Trogir-Omiš, čija bi izgradnja nakon desetljeća odugovlačenja mogla početi krajem ove ili početkom iduće godine.

'Dakle, problem je nastao prije trideset godina i baš me zanima kako će reagirati država. Sumnjam da će otvoreno priznati da su njeno pravobraniteljstvo, sudovi i druge službe postupali potpuno nezakonito omogućivši prodaju i uknjižbu ovog zemljišta jer bi time ona bila dužna platiti štetu, pa čak i Kneževiću i drugima. Ali netko sada to mora platiti, to je jasno', zaključuje sugovornik tportala.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!