HLADNI RAT NA POMOLU

SAD želi okružiti Kinu i omesti njezin gospodarski rast

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 06.01.2012 13:04
  • Objavljeno 06.01.2012 u 13:04
barack obama i hu jintao

barack obama i hu jintao

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Kina ne smije odustati od vojne nazočnosti u Aziji kao odgovor na promjenu američke strategije u regiji, objavile su u petak kineske novine što je prva kineska reakcija na promjenu američke strategije

Američka obrambena strategija, kojom se jača vojna prisutnost u Aziji ali ukupno smanjuje broj vojnika zbog smanjenja proračuna, naznačena je krajem prošle godine i jasan je znak predanosti SAD-a regiji, a detalje je objavio američki predsjednik Barack Obama u četvrtak. Američki saveznici i analitičari ističu da se Kina ne treba bojati nove politike.

Kina je, međutim, zabrinuta da je cilj nove obrambene politike Washingtona okružiti Kinu i omesti njezin gospodarski rast. U prvoj kineskoj reakciji na promjenu američke strategije, što ju je predsjednik SAD-a Barack Obama objavio u četvrtak, list Globalna vremena navodi da će Kina 'platiti cijenu' ako ustukne kako bi umirila SAD.

'Naravno da želimo spriječiti novi hladni rat sa SAD-om, ali istovremeno moramo izbjeći da Kina odustane od vojne nazočnosti u okruženju', piše list čiji je vlasnik glasilo Kominističke partije Kine. Objavljujući novu strategiju, Obama je rekao da se 'plima rata povlači', a američki ministar obrane Leon Panetta najavio je da će vojska bili 'manja i tanja'.

Što se tiče usmjeravanja pozornosti na Aziju, Pentagon je sve zabrinutiji zbog strateških ciljeva Kine. Peking, naime, razvija novu generaciju oružja koja bi mogla američke pomorske i zračne snage spriječiti u prodiranju na Daleki istok. Uz to, Kina širi pomorsku zonu s podmornicama i nosačima zrakoplova, a povećala je i raketne kapacitete te sustave nadzora čime je proširila mogućnosti ofenzivnog djelovanja u regiji i izazvala bojazan susjeda.

SAD su istovremeno objavile kako žele surađivati s Kinom u osiguranju sigurnosti i napretka u regiji, ali će i dalje isticati sigurnosne probleme, kao što je Južnokinesko more kroz koje se godišnje preveze roba vrijednih pet trilijuna dolara.

Sporno vlasništvo nad naftnim poljima i otocima u Južnokineskom moru jedna je od najvećih sigurnosnih prijetnji u Aziji. Djelomično ili potpuno, prava na more prisvajaju Kina, Tajvan, Filipini, Malezija, Vijetnam i Brujeni.

'SAD su važnom točkom nove strategije označile zaustavljanje intervencionističke sposobnosti Kine na moru', piše Global Times i dodaje da bi zbog nove politike SAD-a Kina trebala biti 'budnija'.

'Nije nužno da Kina kao odgovor razvije novu strategiju...Umjesto toga Kina bi trebala osnažiti svoje dalekometne napadačke kapacitete i razviti sredstva kojima bi mogla zaprijetiti domaćim američkim vojnim ciljevima', ističe kineski list.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi